Linkovi

Ekonomisti: Zabrinjava niska vrednost dinara


Prezentacija redovnog majskog izveštaja NBS
Prezentacija redovnog majskog izveštaja NBS

Zašto dinar pada i kolika će biti inflacija do kraja godine-teme su o kojima se raspravljalo prilikom današnjeg redovnog majskog izveštaja Narodne banke o inflaciji.

Međugodišnja inflacija u junu mesecu treba da bude oko 3,6 odsto, najavio je danas viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković. Na predstavljanju majskog izveštaja o inflaciji, Marković je istakao da su ključni rizici za ostvarenje projektovane inflacije premija rizika, koja zavisi od regionalnih kretanja i pregovora sa MMF-om, kao i prenosni efekat deviznog kursa na cene:

"Inflacioni cilj NBS za kraj 2010-te godine iznosi šest procenata, a dozvoljeno odstupanje je plus-minus dva procenta. Inflacioni cilj za kraj 2011-te godine iznosi 4,5 odsto uz dozvoljeno odstupanje od 1,5 procenata. Mi očekujemo da krajem ove i početkom naredne godine inflacija bude pet procenata."

S obzirom da evro od jutros vredi 101 dinar, što je istorijski najniža vrednost srpske valute od uveđenja evra, viceguverner je ocenio da su pritisci na slabljenje dinara, poslednjih dana, posledica regionalnih kretanja na finansijskim tržištima, zbog su u većoj meri oslabile i druge valute u regionu.

Kako smatra ekonomista Đorđe Đukić, zbivanja u regionu nisu jedini razlog pada dinara, a da kretanje kursa treba da nas zabrine:

"Mislim da je neminovno da dođe do depresijacije dinara imajući u vidu činjenicu da smo slabo konkurentna privreda, da nema jasnih signala da će država ozbiljno redukovati javnu potrošnju i da se pogoršavaju uslovi na svetskom tržištu. Pre svega mislim na krizu evra i rastuće dugove država koji će uticati na skok kamatnih stopa u svetu, što u krajnjoj liniji za našu zemlju znači manju mogućnost izvoza, koji je istina rastao u ovoj godini."

Kako je ocenio viceguverner Bojan Marković dalje kretanje kursa dinara prema evru zavisiće od nastavka navedenih regionalnih kretanja, ali i od uspeha pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, koji će uticati na premiju rizika.

XS
SM
MD
LG