Današnje sklapanje novog aranžmana Srbije sa MMF-om je signal da se u Srbiji vodi održaiva i racionalna ekonomska politika, smatraju ekonomisti u Beogradu i upozoravaju da je smanjenje procene rasta BDP-a posledica usporavanja privrednog rasta i deflatornih kretanja.
Nakon dvonedeljnih pregovora Vlada Srbije i Misija MMF-a ugovorili su novi, jednoipogodišnji aranžman iz predostrožnosti, kojim je predviđeno povećanje deficita u budžetu sa 4,1 na 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, to jest sa 140 na oko 153 milijarde dinara. Istovremeno, srpski pregovarači su se obavezali na uštede u budžetu između 15 i 20 milijardi dinara.
Uslovi da Bord direktora MMF-a krajem septembra u Vašingtonu odobri novi aranžman su da srpska Vlada do tada usvoji rebalans budžeta uputi ga Skupštini na usvajanje, uz zakonski predlog o restituciji i fiskalno odgovorno ograničenje naknada za oduzetu imovinu građana, poručio je danas šef Misije MMF-a Albert Jeger:
"Koji su ciljevi novog programa? Smatram da on ima tri glavna cilja – da obezbedi osiguranje od eksternih šokova. Zatim da funkcioniše kao sidro fiskalne politike, i konačno, da pokuša da poboljša investicionu klinu u Srbiji."
Guverner Dejan Šoškić smatra da će posle novog aranžmana sa MMF-om Srbija izaći na međunarodno tržište sa dodatno verifikovanom fiskalnom kredilnošću, s obzirom da se nova svetska kriza već definiše kao kriza javnih dugova koja potkopava fiskalnu kredibilnost mnogih zemalja:
"Potrošnja u Srbiji mora biti na nivou koji možemo sebi da priuštimo. Ono što smo poslednjih godina, pa i sada dalje u prilici da imamo kao situaciju – to je da nesrazmerno veliki deo našeg relativno malog BDP-a odlazi na tekuću potrošnju. Investicije u zemlji koja hoće da se dugoročno razvija moraju biti veće."
A srpski premijer je danas izrazio zadovoljstvo novim sporazumom sa MMF-om, i kako je rekao Mirko Cvetković vlada je prihvatila predlog MMF-a o konzervativnijoj proceni privrednog rasta do kraja godine, koja je smanjena sa tri na dva odsto zbog potencijalnog uticaja ekonomske krize:
"Jeste činjenica da smo ovim budžetom ušli u blago povećanje deficita, međutim cifarski posmatrano povećanje deficita je posledica očekivanog usporavanja rasta i samim tim očekivanog usporavanja prihoda, a ne toliko smanjenjem rashoda."
Ipak, kako smatra ekonomista Vladimir Gligorov odluka MMF-a sa Srbiji odobri veći budžetski deficit i smanji procenu rasta je posledica usporavanja privrednog rasta i deflatornih kretanja u zemlji. Uz ocenu da srpska privreda nije daleko od recesije, Gligorov kaže da su za situaciju u Srbiji ključne dve stvari: privreda se sporo ili nikako oporavlja, a fiskalna obećanja i pravila ne znače mnogo, ocenjuje saradnik Becckog ekonomskog instituta.