Linkovi

Aranžman sa MMF-om na jesen


Šef kancelarije Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Beogradu Bogdan Lisovolik, predsednik Privredne komore Beograda (PKB) Milan Janković i guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoskic na sednici Upravnog odbora PKB o ekonomskim kretanjima i saradnji Srbi
Šef kancelarije Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Beogradu Bogdan Lisovolik, predsednik Privredne komore Beograda (PKB) Milan Janković i guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoskic na sednici Upravnog odbora PKB o ekonomskim kretanjima i saradnji Srbi

MMF je ublažio posledice ekonomske krize u Srbiji, izjavio je danas stalni predstavnik te međunarodne finansijske organizacije u Beogradu i poručio da Srbiju i dalje čekaju strukturne reforme. Srpski premijer najavio da želi nastavak saradnje sa MMF-om.

U odnosima sa MMF-om neće postojati diskontinuitet, s obzirom da je Vlada u stalnom kontaktu sa beogradskom kancelarijom ove međunarodne finansijske institucije oko poteza koje namerava da povlači, izjavio je danas premijer Mirko Cvetković. U pauzi skupa o konkurentnosti on je najavio da bi novi aranžman sa MMF-om, nakon svih priprema, trebalo očekivati u septembru:

"Mi ćemo tražiti da taj novi aranžman ne bude aranžman sa povlačenjem sredstava već da bude aranžman iz tzv predostrožnosti. To znači da imamo MMF sa nama, koji će zajedno da stručno radi i da nam pomaže u koncipiranju ekonomske politike, ali istovremeno da se ne obavezujemo da povlačimo sredstva. Jer ni ova za koja smo imali pravo u prethodnom periodu nismo sve povukli – polovinu smo povukli", izjavio je Cvetković.

Stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Beogradu Bogdan Lisovolik poručio je da je dvogodišnji aranžman Srbije sa MMF-om, koji ističe za nekoliko dana, kupio određeno vreme srpskim vlastima. Aranžman sa MMF-om je sprečio da ekonomska kriza ostavi dublje posledice na zemlju, kaže Lisovolik i upozorava da Srbiju i dalje čeka da sprovede strukturne reforme:

"Zašto je reforma započeta 2009-te godine doživela poraz i šta činiti? Ima mnogo potencijalnih faktora – loše koncipirana reforma, previše brza, nedostatak političke volje", naveo je Lisovolik.

Lisovolik je naveo da strukturne reforme u javnom sektoru nisu išle željenim tempom, da nije izvršena dovoljna racionalizacija zaposlenih, penziona reforma bila je, po njegovoj oceni suviše skromna, a javne investicije su žrtvovane zbog drugih troškova. Kako smatra Lisovolik između još mnogo stvari koje je potrebno uraditi, prioritet ima smanjenje inflacije i povećanje zaposlenosti.

XS
SM
MD
LG