Bijela kuća predstavila je plan za poboljšanje bezbjednosti u školama gotovo mjesec dana posle pucnjave u srednjoj školi u Parklendu, na Floridi. Admnistracija je u novom prijedlogu odustala od podizanja starosne granice za kupovinu oružja, a nema ni univerzalne provjere podataka o kupcima. Predsjednik Donald Tramp danas je na Tviteru saopštio da će sačekati okončanje sudskih procesa prije nego što odluči o podizanju starosne granice, ali i priznao da za to nema veliku političku podršku. I dok se u Vašingtonu vodi debata o kontroli naoružanja, učenici širom SAD planiraju da 14. marta, tačno mjesec dana nakon napada na Floridi, napuste učinioce 17 minuta da bi odali poštu žrtvama i uputili poruku političarima.
Predsjednik Donald Tramp je na prošlomjesečnom sastanku sa članovima Kongresa, ubrzo posle masovne pucnjave na Floridi, dao smjele izjave o kontroli naoružanja.
“Dozvoljeno im je da kupuju oružje kad napune 18 godina. Kako to ima smisla? Trebalo bi da bude 21.”
Međutim, Bijela kuća je po svemu sudeći odustala od planova da podigne starosnu granicu za kupovinu automatskog oružja. Umjesto toga, predložila je forimiranje nove federalne komisije za bezbjednost u školama, koja bi razmotrila to pitanje. Komisijom bi predsjedavala sekretarka za obrazovanje Betsi de Vos.
Prijedlog obuhvata i poboljšanje provjere podataka o kupcima, te obuku “kvalifikovanog” školskog osoblja za upotrebu vatrenog oružja. Članovi Kongresa iz Demokratske stranke, kao i aktivsti, kritkovali su plan, kao vrijeđanje žrtava oružanog nasilja.
Napad na srednju školu Mardžori Stounmen Daglas u Parklendu, u kojem je bivši učenik naoružan poluautomatskim oružjem ubio 17 osoba, je osim debate o kontroli naoružanja podstakao i formiranje nacionalnog pokreta protiv oružanog nasilja. Mjesec dana nakon pucnjave, učenici i nastavnici širom Sjedinjenih Država planiraju da napuste učionice na 17 minuta da bi odali poštu žrtvama i pažnju javnosti usmjerili na problem oružanog nasilja u školama.
Tokom prošlonedeljnog sastanka sa gradonačelnikom Njujorka Bilom de Blazijom, pojedini učenici naglasili su da je aktivizam jedna od načina da se saopšte stavovi, koje ne kontroliše Nacionalno udruženje vlasnika vatrenog oružja (NRA).
“Kada na televiziji vidim sve masovne pucnjave za koje znam da su mogle da budu spriječene, smatram da, kao neko kome je to moglo da se dogodi, da moram da preduzmem akciju i budem lider”, kaže srednjoškolka iz Njujorka Arijel Geismar.
Neki su pak podržali drugi amandman američkog Ustava, koji garantuje pravo na posjedovanje oružja.
“Nikada ne znate kada će oružana osoba doći. I kada se to dogodi, neko mora da bude pripravan, na primjer osoba zadužena za bezbjednost u školi koja je naoružana i spremna da napadne. Možda da savlada napadača ili ga čak ubije za bezbjednost svih učenika”, ističe srednjoškolac Danijel Flores.
Za 24. mart, planirana je i protestna šetnja protiv oružanog nasilja, u Vašingtonu, dok će učenici ponovo napustiti klupe 20 aprila, na godišnjicu pucnjave u Kolumbajnu, u Koloradu, u kojoj je 1999. godine ubijeno 13 osoba.
Pojedini školski okruzi najavili su da neće podržati napuštanje učionica i da će kazniti sve koji budu učestvovali. Drugi su ipak podržali planiranu akciju, a neki univerziteti su čak poručili srednjoškolcima da njihovo učešće neće uticati na prijem u te institucije.