Linkovi

Lavrov sa Ši Đinpingom, podrška u borbi protiv zapadnih demokratija


Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov (L) sa kineskim predsednikom Ši Đinpingom (D) tokom susreta (Russian Foreign Ministry/Handout via REUTERS)
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov (L) sa kineskim predsednikom Ši Đinpingom (D) tokom susreta (Russian Foreign Ministry/Handout via REUTERS)

Kineski lider Ši Đinping sastao se u utorak sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim u znak uzajamne podrške i zajedničkog protivljenja zapadnim demokratijama tokom aktuelne invazije Moskve na Ukrajinu.

"Želeli bismo da izrazimo naše najveće priznanje i divljenje za uspehe koje ste postigli tokom godina i, pre svega, tokom poslednje decenije pod vašim rukovodstvom", rekao je Lavrov Šiju, prenose ruski mediji.

"Iskreno smo zadovoljni zbog ovih uspeha, jer su to uspesi prijatelja, iako ne dele svi u svetu taj stav i (iako) pokušavaju na sve moguće načine da obuzdaju razvoj Kine — u stvari baš kao i razvoj Rusije", rekao je Lavrov.

Rastuća ekonomska i diplomatska izolacija Rusije učinila je da se Rusija sve više oslanja na Kinu, svog bivšeg rivala za vođstvo u komunističkom bloku tokom Hladnog rata. U prošlim decenijama, dve zemlje su blisko uskladile svoju spoljnu politiku, održavale zajedničke vojne vežbe i nastojale da okupe nesvrstane države u grupama kao što je Šangajska organizacija za saradnju.

Lavrov je ranije u utorak održao konferenciju za novinare sa svojim kineskim kolegom Vangom Jijem na kojoj su ponovo potvrdili solidarnost u međunarodnim poslovima.

Lavrov je rekao da se Rusija i Kina protive bilo kakvim međunarodnim događajima u kojima se ne uzima u obzir stav Rusije.

On je rekao da je "takozvana formula mira" ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog "potpuno odvojena od bilo kakve realnosti".

Zelenski je pozvao na povlačenje ruskih snaga i povratak celokupne okupirane ukrajinske teritorije. Međutim, Ukrajina se u velikoj meri oslanja na podršku SAD, gde većina Republikanske stranke u Predstavničkom domu zadržava novi paket vojne pomoći.

Kina i Rusija su jedna drugoj najvažniji diplomatski partneri, obe zemlje imaju stalna mesta u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija i rade zajedno na blokiranju inicijativa SAD i njihovih saveznika za širenje demokratskih vrednosti i ljudskih prava od Venecuele do Sirije.

Iako Kina nije pružila direktnu vojnu podršku Rusiji, ona ju je diplomatski podržala okrivljujući Zapad da je izazvao odluku ruskog predsednika Vladimira Putina da započne rat i uzdržajući se da to nazove invazijom u znak poštovanja prema Kremlju. Kina takođe tvrdi da Rusiji ne šalje oružje ili vojnu pomoć, iako održava snažne ekonomske veze sa Moskvom, zajedno sa Indijom i drugim zemljama, usred sankcija Vašingtona i njegovih saveznika protiv Rusije.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Vang je ponovio kineske pozive na prekid vatre i "skori kraj rata".

"Kina podržava sazivanje međunarodnog sastanka koji priznaju i Rusija i Ukrajina, u odgovarajuće vreme, na kome sve strane mogu ravnopravno da učestvuju i pravedno razgovaraju o svim mirovnim rešenjima", rekao je Vang.

Kineski mirovni predlog je naišao na slabu reakciju, delom zbog stalne podrške te zemlje Rusiji i zbog nedostatka vizije o tome kako bi izgledala buduća rezolucija, posebno o sudbini okupiranih ukrajinskih teritorija i njihovih stanovnika.

Vang je takođe rekao da će Ši i Putin nastaviti da održavaju bliske razmene ove godine u isčekivanju njihovih međusobnih poseta prestonicama.

"Kina i Rusija su prošle kroz uspone i padove, a obe strane su izvukle pouke iz istorijskog iskustva i pronašle ispravan put za promovisanje zdravog i stabilnog razvoja bilateralnih odnosa", rekao je Vang. "Današnji dobri odnosi između Kine i Rusije su teško stečeni i zaslužuju da ih obe strane neguju i pažljivo održavaju".

Lavrov je stigao u Kinu u ponedeljak, dok su Vang i druge vodeće kineske ličnosti nedavno posetili Rusiju i zadržali kinesku liniju koja u velikoj meri podržava stavove Rusije o uzroku sukoba.

Kina je s vremena na vreme zauzimala borben ton protiv SAD i njenih saveznika.

Kina i Rusija održale su zajedničke vojne vežbe i smatra se da nastoje da zamene demokratije diktaturama u oblastima u kojima imaju uticaj. Kina je uključena u sopstvene teritorijalne sporove, posebno oko samoupravnog ostrva Tajvan i u Južnom kineskom i Istočnom kineskom moru.

Samo nekoliko nedelja pre nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Putin je posetio Peking na otvaranju Zimskih olimpijskih igara 2022. Dve strane su tada potpisale pakt kojim se obavezuju na odnos "bez ograničenja" prema kojem Kina podržava rusku liniju, čak i dok formalno poziva na mirovne pregovore.

U telefonskom razgovoru prošle nedelje sa kineskim liderom Ši Đinpingom, američki predsednik Džozef Bajden je izvršio pritisak na Kinu zbog njenih odnosa u oblasti odbrane sa Rusijom, koja nastoji da obnovi svoju industrijsku bazu dok nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu.

Bajden je takođe pozvao Peking da iskoristi svoj uticaj na Severnu Koreju kako bi obuzdao izolovanu i nestalnu nuklearnu silu.

XS
SM
MD
LG