Linkovi

Rusija ponovo deo sporazuma o izvozu ukrajinskog žita


Teretni brodovi, među kojima su i oni koji učestvuju u Crnomoskrom sporazumu čekaju da prođu kroz Bosforski moreuz, 31. oktobar 2022.
Teretni brodovi, među kojima su i oni koji učestvuju u Crnomoskrom sporazumu čekaju da prođu kroz Bosforski moreuz, 31. oktobar 2022.

Rusija je u sredu saopštila da nastavlja svoje učešće u sporazumu koji olakšava isporuku ukrajinskog žita kroz Crno more.

"Ruska Federacija smatra da su garancije koje je dobila u ovom trenutku dovoljne i nastavlja sa primenom sporazuma", navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

Rusija je suspendovala svoje učešće u subotu pošto je navela da je Ukrajina koristila bespilotne letelice za napad na rusku Crnomorsku flotu.

Ujedinjene nacije i Turska su posredovale u sporazumu sa Rusijom i Ukrajinom o obnavljanju ukrajinskih isporuka žitarica i omogućavanju ruskih pošiljki đubriva u julu usred globalne krize sa hranom.

Ruska suspenzija nije zaustavila izvoz žita, koji je nastavljen u ponedeljak bez učešća Moskve. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu preneo svom turskom kolegi da će dogovor biti obnovljen.

"Transport žitarica će se nastaviti, kao što je dogovoreno, pre podneva danas", rekao je Erdogan.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u svom noćnom obraćanju u utorak da je koridoru za žitarice "potrebna pouzdana i dugoročna zaštita".

"Rusija treba jasno da zna da će dobiti oštar odgovor od sveta na sve korake koji ometaju naš izvoz hrane", rekao je Zelenski.

"Ovo je bukvalno pitanje života za desetine miliona ljudi".

Cene pšenice, soje i kukuruza su naglo pale na globalnim tržištima posle ruske objave, što je ublažilo strahovanja u pogledu novog poskupljenja hrane.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je u sredu da Rusija zadržava pravo da se povuče iz sporazuma o izvozu žiratica ako Ukrajina prekrši garancije ali da u tom slučaju ne bi sprečavala isporuke iz Ukrajine u Tursku.

Nemačka šefica diplomatije Analena Berbok rekla je da odluka Rusije pokazuje važnost zauzimanja čvrstog stava o zahtevima Moskve.

""Ovo pokazuje koliko je važno da oni koji veruju u međunarodni poredak budu jedinstveni u ovim teškim vremenima i da ne dozvole Rusiji da ih ucenjuje", rekla je Berbok za nemačke medije.

Neimenovani visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za agenciju Rojters da je odluka Moskve uglavnom rezultat turskog pritiska.

Savetnik ukrajinskog predsednika Mihailo Podoljak rekao je da je Rusija napravila pogrešnu računicu. "Kada želite da se igrate sa ucenom, važno je da se ne preigrate" poručio je Podoljak.

Iz Ujedinjenih nacija je saopšteno da generalni sekretar Antonio Gutereš "toplo pozdravlja" sporazum i da će raditi na njegovom obnavljanju.

Američka ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas Grinfild rekla je za kablovsku mrežu CNN da je veoma zadovoljna što se Rusija vratila sporazumu.

"Ona ne može da bude prepreka ishrani celog sveta", poručila je Tomas Grinfild.

Naređeno preseljenje desetina hiljada ljudi iz Južne Ukrajine

Rusija je naredila desetinama hiljada ukrajinskih civila koji žive u blizini istočne obale reke Dnjepar da se presele, za šta Kijev kaže da predstavlja "prisilno raseljavanje".

Vlasti koje su postavile ruske snage izvestile su o preseljenju 70.000 stanovnika usled zabrinutosti zbog velikog ukrajinskog kontranapada.

Rusija nastavlja da gađa domove ljudi i kritičnu infrastrukturu, u ponedeljak je lansirala rakete koje su rušile stanove u lučkom gradu Nikolajevu.

Rusija je u ponedeljak ispalila desetine projektila na ukrajinske energetske objekte, što je izazvalo nestanke struje, prekide u snabdevanju vodom i prekide usluga mobilne telefonije.

Obraćajući se novinarima u Stejt departmentu u utorak, portparol Stejt departmenta Ned Prajs osudio je napade i rekao da je Rusija ispalila oko 100 projektila u ponedeljak i utorak.

"S obzirom na pad temperature, ovi ruski napadi koji imaju za cilj da pogoršaju ljudske patnje su posebno gnusni", rekao je Prajs.

Rusija je negirala da su joj meta bili civili. Predsednik Rusije Vladimir Putin nazvao je raketne napade odmazdom za napad na Crnomorsku flotu Rusije pre nekoliko dana.

Ukrajina nije potvrdila niti demantovala napad na rusku flotu, što je Rusija u subotu navela kao razlog za suspenziju svog učešća u inicijativi Ujedinjenih nacija za žito.​

Novo iransko oružje?

Pentagon je u utorak takođe izrazio "zabrinutost" da bi Rusija mogla da pokuša da dobije više oružja od Irana za upotrebu u svom ratu protiv Ukrajine.

Rusija je nedavno gađala civilnu infrastrukturu dronovima iranske proizvodnje, a iransko osoblje pomaže ruskoj vojsci da pokrene ove napade dronovima sa poluostrva Krim, tvrde Sjedinjene Države.

"Zabrinutis smo da bi Rusija takođe mogla da traži da od Irana da nabavi dodatnu naprednu municiju, na primer, rakete zemlja-zemlja, za upotrebu u Ukrajini", rekao je Rajder.

Kablovska informativna mreža Si-En-En (CNN) sa sedištem u Atlanti izvestila je da se Iran sprema da pošalje Rusiji približno dodatnih 1.000 komada oružja, uključujući balističke rakete malog dometa, balističke rakete zemlja-zemlja i još samoubilačkih dronova.

Novinarka Glasa Amerike kojia izveštava iz Pentagona Karla Bab i novinarka koja prati rad UN Margaret Bešir doprinele su pisanju ovog izveštaja. Korišćene su neke informacije agencija Asošijeted pres, Rojters i AFP.
XS
SM
MD
LG