Linkovi

Politički aktivizam slab u Srbiji zbog nepoverenja u stranke


Demonstrant nosi masku i izvikuje parole toko "Protesta protiv diktature", Beograd, 9. aprila 2017. (AP Photo/Darko Vojinovic)
Demonstrant nosi masku i izvikuje parole toko "Protesta protiv diktature", Beograd, 9. aprila 2017. (AP Photo/Darko Vojinovic)

Istraživanje o aktivizmu građana, koje je sproveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (Cesid), pokazalo je da je angažovanje na niskom nivou u Srbiji i da je oko 15% građana učlanjeno u političke organizacije. Ključni razlog zbog čega se građani ne angažuju više u političkom životu je nepoverenje građana u političke stranke i političare (47%), dok kao razlog za uključivanje navode ličnu korist (56%).

"Ispitanici smatraju da građani u Srbiji nisu uključeni u politički život, pre svega, zato što su izgubili poverenje u političke stranke, ali i u političare," rekla je Sociolog Aleksandra Marković na okruglom stolu "Politički aktivizam u Srbiji".

Istraživanje je sprovedeno u drugoj polovini maja ove godine u okviru projekta "Jačanje odgovornosti izabranih predstavnika građana u Srbiji (Ljudi na prvom mestu)", učestvovalo je 1000 punoletnih građana Srbije kojima je postavljeno 97 pitanja.

Marković je navela da od 15 odsto građana učlanjenih u stranku, šest odsto su neaktivni članovi, a devet odsto je stranački aktivno.

Ona je dodala da 47 odsto ispitanika smatra da ne postoji poverenje u političke stranke i političare, 15 odsto da ne postoji veći interes za bavljenje politikom, svaki 10 misli da građanima nije pružena šansa da se bave politikom, a svaki 11 smatra da se građani plaše posledica uključivanja u politički život.

Marković je rekla da 56 odsto ispitanika smatra da je očekivanje lične koristi razlog za angažovanje građana u politici, a 16 odsto smatra da je reč o satisfakciji koja se dobija zbog moći i vlasti koja im se pruža kada se uključe u politički život. Veliki broj ispitanika smatra da je kroz političke partije najlakše naći posao.

Rezultati govore da građani imaju negativan odnos prema političkim strankama i da skoro polovina ispitanika smatra da političke stranke samo svađaju narod ili da nema razlike među strankama.

Marković navodi da 59 odsto kaže da redovno izlazi na izbore, a više od polovine da manje, više redovno prati sva politička dešavanja preko medija.

Prema rezultatima, podrška EU porasla je za dva odsto u odnosu na istraživanje koje je sprovedeno početkom godine, ali je porastao i procenat protivnika evropskih integracija, pa je prvi put u poslednjih šest godina taj procenat veći od dve petine građana.

Takođe se navodi i da NATO integracije podržava devet odsto ispitanika, dok bi protiv ulaska Srbije u ovu organizaciju glasalo 79 odsto.

Oko 38% građana ne podržava proteste koji su organizovani posle predsedničkih izbora 2017.godine, a 25 % građana ih podržava. Kao motiv za izbijanje protesta ispitanici navode socioekonomske razloge (31%), ali i nezadovoljstvo izbornim rezultatima i uslovima kojima je izborni proces vršen (22%). Većina ispitanika navodi da se novi talas protesta neće pojaviti u narednom periodu.

Najlošije su tokom izbornog procesa ocenjeni mediji, koji su dobili prosečnu ocenu 2,57 i građani su iskazali najniže poverenje u njih, a slede ih predsednički kandidati na aprilskim izborima koji su ocenjeni prosečnom ocenom 2,72 dok je rad RIK-a i biračkih odbora ocenjen prosečnim ocenama 3,02, odnosno 3,17, rezultati su istraživanja.

"Politička kultura, a ne aktivizam građana određuje ishod izbora. Aktivizam se javlja u završnici izbora, može da promeni stvari, ali ne u mnogome,"kaže sociolog Srećko Mihailović. Mihailović navodi i da se uspešnim pokazuju političke stranke koje su najbliže pogodile birače koji nisu jasno orijentisani.

Zabeležen je i pad poverenja u institucije. Građani najviše veruju vojsci, i to 57 odsto, crkvi 46, policiji 39, a od političkih institucija je najbolje ocenjana Vlada, zatim predsednik Srbije Tomislav Nikolić i Skupština Srbije. U nevladine organizacije poverenje ima samo 15 odsto građana.

XS
SM
MD
LG