Američki predsjednik Barak Obama u sjutrašnjem, šestom, govoru o stanju nacije pred oba doma Kongresa, usredrediće se na uspjehe na unutrašnjem planu. Osvrnuće se međutim i na spoljnopolitička pitanja, u svijetu nedavnih terorističkih napada u Parizu i sve veće prijetnje od ekstremizma.
Predsjednik Barak Obama će o stanju nacije sjutra veče prvi put govoriti pred Kongresom u kojem većinu ima Republikanska stranka. I dok mnogi republikanci vjeruju da je, nakon ubjedljive pobjede na novembarskim izborima, došlo njihovo vrijeme da određuju pravac u kojem se zemlja kreće, Obama ima druge planove.
„Ti izbori su, po svemu sudeći, ohrabrili predsjednika Obamu koji je odlučan da progura politiku do koje mu je stalo“, kaže profesor na Američkom univerzitetu Leonard Steinhorn.
Uoči govora, Obama je zaprijetio da će staviti veto na nekoliko republikanskih prijedloga zakona, te više puta iskoristio svoja izvršna ovlašćenja.
„Smjelo je promijenio našu politiku prema Kubi, čime je izazvao nezadovoljstvo onih koji podržavaju embargo. Iskoristio je izvršno ovlašćenje da bi zaustavio deportacije, što je veoma kontroverzno. Popularnost mu međutim raste“, ističe Džejms Turber, direktor Centra za kongresne i predsjedničke studije na Američkom univerzitetu.
Prema nedavnim istraživanjima javnog mnjenja, Obamina popularnost porasla je za 10 odsto od kongresnih izbora. Da bi pridobio još veću podršku javnosti za planirane mjere, američki predsjednik je proteklih nekoliko nedelja obišao više saveznih država, najavljujući inicijative o kojima će biti riječi u govoru o stanju nacije – od povećanja poreza za najbogatije i pomoći srednjoj klasti do državnog finansiranja studija na loklanim koledžima i većeg pristupa brzom internetu.
„Američki preporod je stvaran. Niko ne može da tvrdi drugačije. Kao što znate, ostale su mi još dvije godine na položaju predsjednika. Nisam želio da čekam Govor o stanju nacije da bi ukazao na sve one stvari koje čine ovu zemlju izuzetnom“, poručio je predsjednik Barak Obama.
Obamini potezi očekivano su naišli na veliko protivljenje republikanaca, koji kontrolišu i Predstavnički dom i Senat.
„Prijetnja veta na prijedlog zakona o radnim mjestima i infrastrukturi, nekoliko minuta nakon što je novi saziv Kongresa položio zakletvu, nije produktivna“, rekao je lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel.
„Obamina demokratska administracija deli vlast sa republikanskim Kongresom, zbog čega je veoma teško bilo što uraditi“, smatra Džejms Turber.
Očekuje se međutim da će Obama i Kongres moći da sarađuju u pojedinim oblastima kao što su bezbjednost interneta i trgovina.
„Očigledno je da postoje neslaganja o nizu pitanja. Postoje međutim oblasti gdje možemo da sarađujemo i na koje ćemo se usredsrediti“, rekao je Obama.
Predsjednik će se takođe osvrnuti na neka od ključnih spoljnopolitičkih pitanja, među kojima su borba protiv Islamske države, nuklearni sporazum sa Iranom, te Sjeverna Koreja.
„Govoriće o tim pitanjima, ali je svjestan da moramo da budemo jači na unutrašnjem planu, prije nego što možemo da osnažimo našu poziciju u svijetu“, smatra Leri Korb iz Centra za američki progres.
I predsjednik Obama i republikanci svjesni su da bi njihovi potezi narednih mjeseci mogli da odluče kako će obje partije proći na predsjedničkim izborima 2016.