Linkovi

Nepoznate posledice očuvanja divljine


Neki ekolozi misle da bi sađenje novih biljaka i dovođenje novih životinja na mesta pogođena izumiranjem, ili vraćanje životinja i biljaka koji su nestali, usporilo trend izumiranja na planeti. Drugi strahuju da bi to poremetilo prirodnu ravnotežu

Mnogi naučnici slažu se da je planeta Zemlja već ušla u period šestog masovnog izumiranja. Oni krive globalne klimatske promene, zagađenje i gubitak staništa za ogroman broj vrsta koje nestaju.

Divlji konji, volovi i irvasi vraćaju se u Sibir posle 10 hiljada godina. Njihov novi dom je park Pleistocen gde ruski naučnik Sergej Zimov pravi ekosistem kakav je postojao u ledeno doba.

Konj, muflon, irvas će izlomiti žbunje i poješće ga. Oni će da nadjubre zemljište, počeće da raste trava, a onda će većina drveća da se sasuši i nastaće livade”.

Taj cilj je međutim daleko. U parku je trenutno nastanjeno manje od 200 životinja. U studiji objavljenoj u naučnom časopisu Ćelijska biologija, ekolog Dejvid Nogejz sa univerziteta u Kopenhagenu upozorava da tako nešto ne bi trebalo raditi dok se bolje ne razumeju eventualne posledice.

Kako bismo razumeli na koji način ekosistem funkcioniše, kakva bi mogla da bude reakcija kada se pojave nove vrste, koliko košta tako nešto u odnosu na druge, klasične metode konzervacije”.

Povratak vukova u američki Nacionalni park Jeloustoun često se pominje kao uspešan eksperiment. Populacija vukova je skočila pet puta otkada je 91 vuk tamo ponovo nastanjen sredinom 1990-ih. Ove životinje su podstakle neočekivanu ekološku lančanu reakciju koja se nastavlja i danas – vukovi su oterali jelene, što je omogućilo da vrbe koje jeleni jedu, počnu da se razmnožavaju. Drveće je zatim počelo da hrani i pruža utošište drugim životinjama.

I mada se kretanje vukova pažljivo prati u Jeloustounu, rast njihovog broja izvan parka smeta farmerima, koji su sa pojavom vukova počeli da gube goveda. Farmer Ričard Kinki kaže da nema puno opcija s obzirom da su vukovi zaštićeni zakonom.

“Voleo bih da nam daju malo više slobode da možemo da rešimo problem sa vukovima”.

U studiji Univerziteta u Kopenhagenu navodi se da bi nadležni morali da se oslone na nauku pre nego što donesu odluku o nastanjivanju određenih vrsta, kao i da bi zakonodavci i javnost prvo trebalo da otklone uzroke izumiranja kao što su klimatske promene, seča šuma i širenje agresivnih vrsta.

XS
SM
MD
LG