Crna Gora ima dobru šansu da joj na narednom samitu NATO-a, za dvije godine, bude upućen poziv za članstvo, kazao je za naš program potpredsjednik Atlantskog savjeta SAD Dejmon Vilson, ističući da će za to biti potreban nastavak reformi i stvaranje zamaha među članicama koje smatraju da je vrijeme da se preduzme naredni korak u pogledu proširenja.
Crna Gora može da bude zadovoljna ishodom samita NATO-a u Čikagu. Prepoznat je napredak koji je postigla na putu ka članstvu, pozdravljene političke, ekonomske i odbrambene reforme i doprinos regionalnoj bezbjednosti. Podgoricu je dodatno ohrabrila i poruka američke državne sekretarke Hilari Klinton.
“Ovaj samit treba da bude poslednji na kojem neće biti proširenja.”
Potpredsjednik Atlantskog savjeta, Dejmon Vilson, smatra da je riječ o prilično snažnoj poruci.
“Svi smo znali da neće biti pozivnica za članstvo, ali je prepoznat stvaran napredak koji je zemlja napravila tokom dvije godine u Akcionom planu za članstvo, poslat je signal da će se Crna Gora dalje približiti Alijansi i sama državna sekretarka Klinton je nagovijestila buduće odluke na narednom samitu o čemu nije postignut sporazum širom alijanse, ali je prilično značajno kada to kaže državna sekretarka.”
Zvaničnici američke administracije navode da precizan datum narednog samita još nije utvrđen i na pitanje da li je Crna Gora, nakon ovogodišnjeg skupa, bliža pozivnici za članstvo, odgovaraju:
“NATO je uložio ogromne resurse kako bi pomogao zemljama zainteresovanim za učlanjenje i napredovanje na tom putu onoliko efikasno koliko je svaka zemlja u mogućnosti da to bude. Nismo još utvrdili datum za naredni samit, ali je to sigurno nešto na čemu ćemo raditi sa Crnom Gorom da postigne narednih godina”, navela je specijalna savjetnica predsjednika Baraka Obame Elizabet Šervud-Rendal.
Dejmon Vilson smatra da postoji dobra šansa da na samitu 2014. Crna Gora bude pozvana da postane članica alijanse.
“Postoji nekoliko stvari koje treba uraditi. Prvo, Crna Gora mora da udvostruči napore kada je riječ o reformama i da nastavi da ima izvanredne rezultate u Akcionom planu za članstvo. Mora da nastavi da postiže stvaran napredak kada je riječ o nekim pitanjima iz oblasti vladavine prava, gdje je mnogo napredovala u pogledu usvajanja zakonskog okvira, novih zakona, ali je postigla manji napredak u konkretnim krivičnim gonjenjima i presudama i mislim da će međunarodna zajednica pratiti te rezultate, a Crna Gora sada ima dvije godine da se dokaže. Drugi dio ima veze sa razvojem događaja u samoj alijansi”.
Pojedine evropske članice i dalje nisu spremne da krenu putem proširenja i u naredne dvije godine treba promijeniti tu percepciju, ističe Vilson.
“Mislim da nije tajna da su Njemačka, Francuska i Holandija među zemljama koje su oprezne i veoma zabrinute u pogledu daljeg proširenja. Sve su međutim saglasne da države Zapadnog Balkana pripadaju evropskim institucijama, uključujući NATO i Evropsku uniju. Tako da ne postoji fundamentalni izazov ili debata, kao na primjer u pogledu Ukrajine. Postoji međutim pitanje tajminga, tempa i dubine reformi. Neki su više zabrinuti kuda se kreće Srbija, pojedini pak u pogledu pitanja vezanih za vladavinu prava u Crnoj Gori. Ali mislim da sa centralnoevropskim zemaljama, Slovačkom, Češkom, Rumunijom, koje su odlučne u pogledu nastavka proširenja, zatim Italijom, koja je posebno zainteresovana za Crnu Goru, nadam se sve više Sjedinjenim Državama, vjerujem i Britanijom, počinjete da stvarate zamah među saveznicima koji smatraju da je vrijeme da se preduzme naredni korak u pogledu proširenja.”
U Čikagu je najavljeno i da će u Podgoricu biti upućen savjetnik iz američkog Sekretarijata za odbranu, kao podrška naporima za primjenu preostalih reformi za članstvo u NATO-u. Potpredsjednik Atlantskog savjeta smatra da je riječ o izvanrednom signalu.
“To je znak ozbiljnosti Sjedinjenih Država, kada kažu da će uputiti savjetnika koji će raditi sa ministarstvom odbrane da pomogne u njegovoj pripremi. To ne pokazuje nedostatak povjerenja u proces reformi, već predstavlja glas povjerenja. Vašington poručuje da je ovo važno, da će Crna Gora jednog dana biti saveznik Sjedinjenih Država, što je veoma ozbiljna obaveza koja ne može olako da se shvati. Tako da mislim da je pozitivan signal kada Sjedinjene Države kažu: moramo da zavrnemo rukave i stvarno pomognemo ovoj zemlji da bude spremna da preuzme obaveze i odgovornosti koje proizlaze iz članstva, ukoliko je to ono što želi.”
Vilson poručuje da je zbog značaja tih obaveza veoma važno da vlada, ali i ličnosti širom političkog spektra, edukuju crnogorski narod o NATO-u, kako bi do sledećeg samita bila vidljiva mnogo snažnija podrška članstvu.
Crna Gora može da bude zadovoljna ishodom samita NATO-a u Čikagu. Prepoznat je napredak koji je postigla na putu ka članstvu, pozdravljene političke, ekonomske i odbrambene reforme i doprinos regionalnoj bezbjednosti. Podgoricu je dodatno ohrabrila i poruka američke državne sekretarke Hilari Klinton.
“Ovaj samit treba da bude poslednji na kojem neće biti proširenja.”
Potpredsjednik Atlantskog savjeta, Dejmon Vilson, smatra da je riječ o prilično snažnoj poruci.
“Svi smo znali da neće biti pozivnica za članstvo, ali je prepoznat stvaran napredak koji je zemlja napravila tokom dvije godine u Akcionom planu za članstvo, poslat je signal da će se Crna Gora dalje približiti Alijansi i sama državna sekretarka Klinton je nagovijestila buduće odluke na narednom samitu o čemu nije postignut sporazum širom alijanse, ali je prilično značajno kada to kaže državna sekretarka.”
Zvaničnici američke administracije navode da precizan datum narednog samita još nije utvrđen i na pitanje da li je Crna Gora, nakon ovogodišnjeg skupa, bliža pozivnici za članstvo, odgovaraju:
“NATO je uložio ogromne resurse kako bi pomogao zemljama zainteresovanim za učlanjenje i napredovanje na tom putu onoliko efikasno koliko je svaka zemlja u mogućnosti da to bude. Nismo još utvrdili datum za naredni samit, ali je to sigurno nešto na čemu ćemo raditi sa Crnom Gorom da postigne narednih godina”, navela je specijalna savjetnica predsjednika Baraka Obame Elizabet Šervud-Rendal.
Dejmon Vilson smatra da postoji dobra šansa da na samitu 2014. Crna Gora bude pozvana da postane članica alijanse.
“Postoji nekoliko stvari koje treba uraditi. Prvo, Crna Gora mora da udvostruči napore kada je riječ o reformama i da nastavi da ima izvanredne rezultate u Akcionom planu za članstvo. Mora da nastavi da postiže stvaran napredak kada je riječ o nekim pitanjima iz oblasti vladavine prava, gdje je mnogo napredovala u pogledu usvajanja zakonskog okvira, novih zakona, ali je postigla manji napredak u konkretnim krivičnim gonjenjima i presudama i mislim da će međunarodna zajednica pratiti te rezultate, a Crna Gora sada ima dvije godine da se dokaže. Drugi dio ima veze sa razvojem događaja u samoj alijansi”.
Pojedine evropske članice i dalje nisu spremne da krenu putem proširenja i u naredne dvije godine treba promijeniti tu percepciju, ističe Vilson.
“Mislim da nije tajna da su Njemačka, Francuska i Holandija među zemljama koje su oprezne i veoma zabrinute u pogledu daljeg proširenja. Sve su međutim saglasne da države Zapadnog Balkana pripadaju evropskim institucijama, uključujući NATO i Evropsku uniju. Tako da ne postoji fundamentalni izazov ili debata, kao na primjer u pogledu Ukrajine. Postoji međutim pitanje tajminga, tempa i dubine reformi. Neki su više zabrinuti kuda se kreće Srbija, pojedini pak u pogledu pitanja vezanih za vladavinu prava u Crnoj Gori. Ali mislim da sa centralnoevropskim zemaljama, Slovačkom, Češkom, Rumunijom, koje su odlučne u pogledu nastavka proširenja, zatim Italijom, koja je posebno zainteresovana za Crnu Goru, nadam se sve više Sjedinjenim Državama, vjerujem i Britanijom, počinjete da stvarate zamah među saveznicima koji smatraju da je vrijeme da se preduzme naredni korak u pogledu proširenja.”
U Čikagu je najavljeno i da će u Podgoricu biti upućen savjetnik iz američkog Sekretarijata za odbranu, kao podrška naporima za primjenu preostalih reformi za članstvo u NATO-u. Potpredsjednik Atlantskog savjeta smatra da je riječ o izvanrednom signalu.
“To je znak ozbiljnosti Sjedinjenih Država, kada kažu da će uputiti savjetnika koji će raditi sa ministarstvom odbrane da pomogne u njegovoj pripremi. To ne pokazuje nedostatak povjerenja u proces reformi, već predstavlja glas povjerenja. Vašington poručuje da je ovo važno, da će Crna Gora jednog dana biti saveznik Sjedinjenih Država, što je veoma ozbiljna obaveza koja ne može olako da se shvati. Tako da mislim da je pozitivan signal kada Sjedinjene Države kažu: moramo da zavrnemo rukave i stvarno pomognemo ovoj zemlji da bude spremna da preuzme obaveze i odgovornosti koje proizlaze iz članstva, ukoliko je to ono što želi.”
Vilson poručuje da je zbog značaja tih obaveza veoma važno da vlada, ali i ličnosti širom političkog spektra, edukuju crnogorski narod o NATO-u, kako bi do sledećeg samita bila vidljiva mnogo snažnija podrška članstvu.
