Linkovi

Migranti: Ne plaši nas desnica u Nemačkoj, strah je živeti u Iraku


Pristalice stranke Alternativa za Nemačku (arhivski snimak)
Pristalice stranke Alternativa za Nemačku (arhivski snimak)

Mnogi smatraju da je priliv više od milion ljudi koji su zatražili azil u Nemačkoj 2015. doprineo rastu popularnosti anti-imigrantske stranke Alternativa za Nemačku ili AfD – koja je osvojila 13 odsto glasova na izborima u nedelju. Vlada se nada da će zaustaviti rast popularnosti ultradesničara tako što će što brže integrisati izbeglice u nemačko društvo. Novinar Glasa Amerike Henri Ridžvel posetio je Berlin i razgovarao sa nekim od novopridošlih imigranata o njihovom iskustvu života u Nemačkoj – i pitao kako se osećaju zbog uspeha Alternative za Nemačku.

Dilšad je pobegao iz svog rodnog grada Sindžara u Iraku kada je Islamska država počela da hara po tom regionu 2014. Poput hiljada drugih, uputio se ka Nemačkoj. Imao je teškoće da pronađe trajni smeštaj pa sada živi u skloništu za beskućnike. Dilšad kaže da ga ne brine rast ekstremne desnice.

“Ne osećam nikakav strah. Kada dođete iz Iraka gde postoji strah, Nemačka nije mesto gde možete da se plašite. Ona prati demokratske principe. Zahvaljujem ‘mami Merkel’ u lično ime i u ime svih izbeglica.”

Međutim, ta demokratija je desničarskoj “Alternativi za Nemačku” dala 88 mesta u parlamentu. Njeni posteri u toku kampanje bili su upadljivo upereni protiv imigranata. Na jednom se vidi trudna bela žena, a parola glasi: “Novi Nemci? Pravićemo ih mi sami”.

Socijalna radnica Gesa Masur pomaže u upravljanju skoništem. Kaže da je Dilšad imao sreće – i da ima mnogo drugih mladih izbeglica koje je država potpuno zanemarila.

“To je zaista opasno, jer neki od tih mladića ne znaju šta će sa sobom, a onda ih povuče loše društvo”.

Novi migranti pokušavaju da pomognu jedni drugima. Jedan od vladinih programa podrazumeva obuku sirijskih i iračkih migranata da budu vodiči u muzejima u Berlinu. Oni uče druge izbeglice o Nemačkoj – i tome kako da izgrade novi život.

“Nije suština šta je u muzejima. Suština je ko učestvuje u turi, do kakvih reakcija dolazi, kakva interakcija nastaje između ljudi… Mi im pričamo šta smo naučili kao novopridošlice", navodi Toni Al-Arkan, sirijski vodič.

Salma Jerej je vodič u Muzeju nemačke istorije.

“Na primer, Nemačka je posle Drugog svetskog rata bila potpuno uništena. To kako su Nemci obnovili zemlju je veoma važna lekcija koju treba da naučimo. Upravo ovde se nalazi jedan predmet iz Damaska. Kada ljudi vide da je njihova kultura predstavljena u muzejima, to im pruža osećanje da se njihova kultura poštuje. Bez toga, nema integracije”.

Kroz takve programe po berlinskim muzejima vlada nastoji da integriše izbeglice što brže može. To je korisno za same izbeglice, ali i dobro za nemačko društvo. Zadatak možda deluje ogromno i neostvarivo. Za Tonija i Salmu, rešenje je ne samo u podršci države, već i u pomoći migranata jednih drugima.

XS
SM
MD
LG