Linkovi

Mere FED-a utiču na globalnu ekonomiju


Zgrada američkih Federalnih rezervi u Vašingtonu.
Zgrada američkih Federalnih rezervi u Vašingtonu.

Ogromni program za otkup obveznica je, prema mišljenju stručnjaka, pomogao da se stabilizuje američka ekonomija, ali su zahvaljujući njemu ubačene i milijarde dolara na tržišta ekonomija u usponu.

Poslednja runda programa Federalnih rezervi za podsticaj ekonomskog rasta, poznatog kao QE3, okončana je u oktobru ove godine. Monetarne mjere centralne banke će međutim imati uticaja na globalnu ekonomiju i naredne godine.

Ogromni program za otkup obveznica je, prema mišljenju stručnjaka, pomogao da se stabilizuje američka ekonomija, ali su zahvaljujući njemu ubačene i milijarde dolara na tržišta ekonomija u usponu.

Dok se približava kraj ove godine, dio tog novca počinje da se vraća u Sjedinjene Države. Kakve će to posljedice imati po globalnu ekonomiju?

Američka centralna banka je od 2008. ubacila skoro četiri hiljade milijardi dolara u globalnu ekonomiju. Osim poboljšanja likvidnosti, ekonomski podsticajni program je doprinio smanjenju američkih kamatnih stopa na rekordno niske nivoe. Takođe nije izazvao rast inflacije, kao što su mnogi strahovali, već je dio novca počeo da se odliva u zemlje sa višim prinosima.

Ketrin Men, glavni ekonomista Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), ističe:

“Tržišta u usponu imala su koristi od potrage investitora za profitom”.

Među njima su članice BRIK-a – Brazil, Rusija, Indija i Kina. Međutim, sa očekivanim porastom američkih kamatnih stopa naredne godine, dio novca će početi da se vraća u Sjedinjene Države, smatra Bred Mekmilan iz Komonvelt finansijske mreže, koji je za Glas Amerike govorio putem Skajpa.

“Sa rastom američkih stopa, Sjedinjene Države postaju atraktivnija destinacija za investitore. Zbog toga je moguće da se vrati veliki dio kapitala koji je bio uložen u tržišta u usponu.”

To ne mora da bude loša stvar, kaže Ketrin Men iz OECD-a.

“Jedan od razloga je što je uz smanjenje podsticajnog programa, ubrzan američki ekonomski rast. Zbog toga je situacija na tržištima u usponu, uprkos premještanju kapitala, na kraju bila bolja zbog izvoza.”

To je zato što su, zbog snažnijeg dolara, inostrani izvozni proizvodi jeftiniji. S druge strane, to će vjerovatno dovesti do većih potresa odnosno uspona i padova na finanijskim tržištima. Mohamed El Erijan je glavni ekonomski savjetnik u finansijskoj kompaniji Alajans.

“Zašto se nestabilnost vratila na kursno tržište? Zato što se iz svijeta centralnog bankarstva koje se odvija različitim brzinama krećema ka centralnom bankarstvu koje se odvija na više kolosjeka. U prošlosti su svi radili isto, samo u različitom obimu. Sada imamo dvije centralne banke koje smanjuju svoju ulogu: Banka Engleske i Federalne rezerve i dvije koje je povećavaju: Evropska centralna banka i Banka Japana.”

Stručnjaci navode da su nestabilne cijene neodvojivi dio ekonomske normalizacije. Savjetnik za međunarodne finansije Džejms Berkli, koji je za Glas Amerike govorio putem Skajpa, kaže da bi to mogla da bude prekretnica za globalnu ekonomiju.”

“Vlade bi stvarno trebalo da se usredsrede na povećanje međunarodne trgovine i da iskoriste ovaj period nakon oporavka odnosno period ozbiljnog održivog rasta.”

Uprkos ekonomskom usporavanju u pojedinim djelovima svijeta, eksperti smatraju da će snažnija američka ekonomija, uz niske cijene nafte, vjerovatno podstaći potrošnju. A kada potrošači kupuju više, tržišta u usponu koja proizvode više od 35 odsto svjetskih dobara, imaju najveće šanse da budu dobitnici u 2015.

XS
SM
MD
LG