Linkovi

"Mama" iz Majamija - staratelj 1000 dece


Protest u Majamiju zbog deportacije imigranata.
Protest u Majamiju zbog deportacije imigranata.

Pri deportaciji ilegalnih imigranata iz SAD, roditeljima se ostavlja da odluče da li će decu povesti sa sobom ili ih ostaviti u Americi. Mnogi se odlučuju za ovo drugo.

Prošle godine Obamina administracija je deportovala 240 hiljada nedokumentovanih imigranata, iako nisu počinili nijedno krivično delo. Na osnovu podataka istraživačkog centra Pju, deportovano je 20 hiljada osoba više nego 2012. Mnogima, koji su deportovani, deca su ostala u Sjedinjenim Državama, zato što su rođena ovde i imaju američko državljanstvo. Ko brine o toj deci? Novinarka Glasa Amerike Kerolajn Presuti vodi nas kod žene na Floridi koja brine o stotinama takvih mališana.

Mišel je njeno dete. Alehandra je njena, kao i Viktor, Andrea I Alison. O njima i još 900 drugih mališana brine Nora Sandigo. Ona je njihov staratelj i spasilac. Svakog dana ona donosti školski pribor i hranu koju donatori šalju njenoj neprofitnoj grupi.

Jednom nedeljno, u svojoj kući na Floridi pravi zabave za decu.

Sandigo čuva dokumenta svakog deteta - pasoše, krštenice i dokaze o prenosu starateljstva sa roditeljskim potpisima. To je papirologija za skoro hiljadu dece.

“Ono što uradite za jedno ili dva deteta morate uraditi za svu decu.”

Deca su rođena u Sjedinjenim Državama i time stekla pravo na američko državljanstvo. Ali jedan ili oba njihova roditelja su deportovana jer su ilegalno boravili u zemlji.

To je slučaj sa decom Franciske, koja je u šestom mesecu trudnoće. Pre par dana sud je izdao nalog za deportaciju njenog supruga u Gvatemalu. Pošto je sada je i Franciskin status u opasnosti, ona je odlučila da starateljstvo nad dve ćerke i nerodjenim detetom prenese na Noru Sandigo.

Pri deportaciji, roditeljima se ostavlja da odluče da li će decu povesti sa sobom ili ih ostaviti u Americi. Mnogi se odlučuju za ovo drugo.

“Ne želim da povedem decu jer je njihova budućnost ovde”, kaže Franciska.

Deca koja ostanu u Americi imaju pravo na socijalnu pomoć američke vlade. Ali Sandigo kaže da se rođaci ili komšije koji zadrže decu boje da traže pomoć od vladinih agencija.

Kerol Emig vodi Centar za dečije istraživanje i analizu Čajld Trend. Ona Nori Sandigo, odaje priznanje za njen rad. Medjutim…

“Ona nije u stanju, u njenoj situaciji, da obezbedi tako dobru zaštitu kao što to može razvijena, funkcionalna služba za socijalno staranje. Kod nje nema socijalnih radnika koji proveravaju kako i pod kakvim uslovima deca žive sa svojim starateljima.”

Mobilni telefon Nore Sandigo ne prestaje da zvoni. Uvek nekom nešto treba. Tome nema kraja.

“Ko razdvaja porodice? Ja ne. Ja nemam nikakav uticaj!” kaže Nora.

Sandigo je toliko uzrujana da je iznajmila autobus i sa trideset osmoro dece se iz Majamija uputila do Bele kuće, kako bi iznela problem predsedniku Obami.

“Molim vas da odmah prestanite sa deportacijama. Ne samo zbog mog oca već i zbog druge dece”, izjavila je Elena Markez, devojčica čiji je otac deportovan.

Medjutim, predsednik Obama je, za sada, odložio reformu imigracionog zakona.

“Političari su tražili od njega da odloži odluku dok ne prođu izbori i on je pristao. To je tužno jer je trgovao dečijim suzama i patnjom u političkoj igri.”

Demokrate i republikanci razmenjuju međusobne optužbe da pred novembarske izbore politizuju problem.

Za sada, Sandigo nastavlja samoinicijativnu socijalnu pomoć, jer zna da potreba za time neće skoro nestati.

XS
SM
MD
LG