Nova predsjedavajuća EU, Malta, kao jedan od prioriteta svoga predsjedništva je istakla rješavanje izbjegličke krize. Kontrolom spoljnih granica, dijalogom, širokom solidarnošću ostalih evropskih članica i još jednim načinom koji nije našlo mjesto u zvaničnom programu- prodajom malteškog državljanstva onima koji to mogu sebi da prušte. Ostali čekaju na sistemska rješenja.
Malta, namanja država Unije, narednih šest mjeseci će voditi evropsko društvo kroz nemale izazove- od bezbjednosti, kriza, euro-skepticizma, do rješavanja još uvijek neriješenog pitanja migracija. I sama na udaru migracijskog talasa, Malta ima poseban interes da se izbjeglička drama stavi pod kontrolu i zato je dobar dio svoga predsjedničkog programa tome posvetila. Na prvom mjestu, kažu, treba ojačati evropske granice.
"Prva osnovna tačka, u čemu neke od evropskih država sa istoka su u pravu, je da prije sporazuma o solidarnoj podjeli odgovornosti za izbjeglice, mora da bude snažnija kontrola vanjskih granica. Da postoji jedinstven proces za one koji imaju pravo na azil, kao i odgovarajući tretman onih koji to pravo nemaju. Trenutno to nije slučaj duž svih evropskih spoljnih granica", saopštio je premijer Malte, Džozef Maskat.
Ali ono što je jeste počelo kao malteški slučaj pa postalo i recept za neke druge evropske članice jeste- prodaja državljanstva onima koji to sebi mogu priuštiti.
"Do državljanstva investiranjem", poziva zvanična malteška stranica i nudi aranžmane za to. Za četvoročlanu porodicu koja želi malteški pasoš sa kojim, reklamira se tu, može da živi gdje god joj je volja u Uniji, ulaznica za bolji život košta gotovo milion i po eura: 640 hiljada treba investirati u Razvojni fond Malte, zatim po 25 hiljada za svakog člana porodice, pa opet novih 150 hiljada investicija i konačno, kupovina nekretnine u minimalnoj vrijednosti od 350 hiljada eura. Za to novi Maltežani dobiju pasoš, državljanstvo za sve buduće članove porodice i, podvalači se, "slobodu da žive, rade, studiraju širom Evrope"...Tako prolaze bogati. A ostali?
"Budimo se u dva sata ujutro, ložimo vatru, svaku drugu noć imamo kišu, pokusavamo se zaštiti, ugrijati i tako ostanemo do jutra", kaže jedan izbjeglica u grčkom kampu.
Kako na tu rasprodaju evropskog državljanstva za odabrane gledaju u Briselu? Čini se, samo gledaju i tvrde: to je stvar svake od evropskih država posebno...
"Generalno govoreći, državljanstvo je u nadležnosti država članica", naveo je portparol Evropske komisije, Kristijan Vigand.
Uz javnu pohvalu predsjednika Evropske komisije svemu što Malta radi po pitanju migracija, što, samo po sebi podrazumjeva i zeleno svjetlo za trgovinu državljanstvom, u januaru kada tradicionalno širom Evrope traju sezonske rasprodaje, iz Brisela je posredno poručeno da državljanstvo jeste roba na rasprodaji, samo je, naravno, pitanje cijene.