Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska i politički predstavnici Srba sa Kosova oštro su reagovali na najavu ministra za prostorno planiranje i životnu sredinu Dardana Gašija da postoji mogućnost da crkva Svetog Hrista Spasa u Prištini bude srušena.
Prištinski mediji objavili su juče izjavu ministra za prostorno planiranje i životnu sredinu Dardana Gašija da postoji mogućnost da crkva Hrista Spasa u centru Prištine bude srušena, jer je kako je kazao, izgrađena nelegalno.
Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska ovu izjavu ocenila je kao otvorenu provokaciju koja ima za cilj da naruši međuetničke i međuverske odnose na Kosovu i to baš sada u vreme najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsenja Hristovog.
U saopštenju Eparhije se navodi da je neistina da je crkva podignuta nelegalno i da poseduje svu potrebnu dokumentaciju koju su izdale nadležne institucije kada je crkva građena.
Ministar Dardan Gaši ponovio je u izjavi za Glas Amerike da je je pitanje crkve Hrista Spasa na opštini Priština i da je jedna od mogućnosti rušenje.
"Mi smo usvojili tri zakona ovde prošle godine, novi zakon građevinstva, novi zakon prostornog planiranja i zakon za legalizaciju ilegalnih objekata. Ja sam predložio da se ovaj spor reši na legalan način, što znači da se reši u okviru zakona za legalizaciju. Znači, crkva mora da podnese zahtev za legalizaciju i onda da se vidi u okviru tog procesa, pošto ćemo da vidimo za 50 000 objekata na Kosovu, da li ispunjavaju kriterijume za legalizaciju. Znači, to ne može sada da se prejuducira, da li će da se ruši i da li će da se gradi do kraja“, rekao je Gaši.
Ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić za Glas Amerike kaže da bi njegov kolega Dardan Gaši kao i gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti trebalo da znaju da je crkva Hrista Spasa deo kulturnog i verskog nasleđa Srba na Kosovu i da se može razgovarati samo o završetku ovog objekta, a nikako o rušenju.
“Ono što će biti inicijativa Ministarstva za zajednice i povratak jeste da se crkva Hrista Spasa završi. Organizovaćemo donatorksu konferenciju kako bi prikupili sredstva za završetak tog Hrama”, kazao je Jevtić
I Gradonačelnik Gračanice Branimir Stojanović oštro osuđuje najavu da postoji mogućnost rušenja crkve Hrista Spasa.
"To je krajnje neprihvativo. Za mene kao gradonačelnika Gračanice i predstavnika Srba sa ovih prostora to vidim kao direktnu pretnju svima nama, našem identitetu, našim spomenicima, našoj kulturi, našem postojanju ovde na ovim prostorima. Očekujem pre svega, od međunarodnih činilaca na ovom prostoru, da reaguju, jer ovo je terminologija i rečnik, koji nije prihvatljiv u ovom vremenu. Ukoliko želimo da gradimo zajedničku budućnost na ovom prostoru, nemoguće je da neko da izjavu u kojoj kaže, da će srušti važan spomenik za Srbe na ovom prostoru“, kazao je Stojanović.
Saopštenjem se oglasila i Građanska inicijativa “Srpska” koja apeluje na međunarodnu zajednicu, EULEKS i KFOR, da hitno reaguju kako bi ublažili nemir među Srbima na Kosovu.
Pre godinu dana Univerzitet u Prištini tužio je Crkvu za navodnu uzurpaciju 4,27 hektara zemlje i izgradnju crkve na zemljištu Univerziteta. Nedovršena Crkva Hrista Spasa u Prištini je posle 1999. godine više puta bila meta napada.
Prištinski mediji objavili su juče izjavu ministra za prostorno planiranje i životnu sredinu Dardana Gašija da postoji mogućnost da crkva Hrista Spasa u centru Prištine bude srušena, jer je kako je kazao, izgrađena nelegalno.
Eparhija raško-prizrenska i kosovsko-metohijska ovu izjavu ocenila je kao otvorenu provokaciju koja ima za cilj da naruši međuetničke i međuverske odnose na Kosovu i to baš sada u vreme najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsenja Hristovog.
U saopštenju Eparhije se navodi da je neistina da je crkva podignuta nelegalno i da poseduje svu potrebnu dokumentaciju koju su izdale nadležne institucije kada je crkva građena.
Ministar Dardan Gaši ponovio je u izjavi za Glas Amerike da je je pitanje crkve Hrista Spasa na opštini Priština i da je jedna od mogućnosti rušenje.
"Mi smo usvojili tri zakona ovde prošle godine, novi zakon građevinstva, novi zakon prostornog planiranja i zakon za legalizaciju ilegalnih objekata. Ja sam predložio da se ovaj spor reši na legalan način, što znači da se reši u okviru zakona za legalizaciju. Znači, crkva mora da podnese zahtev za legalizaciju i onda da se vidi u okviru tog procesa, pošto ćemo da vidimo za 50 000 objekata na Kosovu, da li ispunjavaju kriterijume za legalizaciju. Znači, to ne može sada da se prejuducira, da li će da se ruši i da li će da se gradi do kraja“, rekao je Gaši.
Ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić za Glas Amerike kaže da bi njegov kolega Dardan Gaši kao i gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti trebalo da znaju da je crkva Hrista Spasa deo kulturnog i verskog nasleđa Srba na Kosovu i da se može razgovarati samo o završetku ovog objekta, a nikako o rušenju.
“Ono što će biti inicijativa Ministarstva za zajednice i povratak jeste da se crkva Hrista Spasa završi. Organizovaćemo donatorksu konferenciju kako bi prikupili sredstva za završetak tog Hrama”, kazao je Jevtić
I Gradonačelnik Gračanice Branimir Stojanović oštro osuđuje najavu da postoji mogućnost rušenja crkve Hrista Spasa.
"To je krajnje neprihvativo. Za mene kao gradonačelnika Gračanice i predstavnika Srba sa ovih prostora to vidim kao direktnu pretnju svima nama, našem identitetu, našim spomenicima, našoj kulturi, našem postojanju ovde na ovim prostorima. Očekujem pre svega, od međunarodnih činilaca na ovom prostoru, da reaguju, jer ovo je terminologija i rečnik, koji nije prihvatljiv u ovom vremenu. Ukoliko želimo da gradimo zajedničku budućnost na ovom prostoru, nemoguće je da neko da izjavu u kojoj kaže, da će srušti važan spomenik za Srbe na ovom prostoru“, kazao je Stojanović.
Saopštenjem se oglasila i Građanska inicijativa “Srpska” koja apeluje na međunarodnu zajednicu, EULEKS i KFOR, da hitno reaguju kako bi ublažili nemir među Srbima na Kosovu.
Pre godinu dana Univerzitet u Prištini tužio je Crkvu za navodnu uzurpaciju 4,27 hektara zemlje i izgradnju crkve na zemljištu Univerziteta. Nedovršena Crkva Hrista Spasa u Prištini je posle 1999. godine više puta bila meta napada.