Američki državni sekretar Džon Keri treba da doputuje u Brisel na dvodnevni sastanak ministara inostranih poslova zemalja članica NATO-a, na kojem će se, između ostalog, raspravljati o situaciju u Iraku, kao i u Ukrajini. Keri je prethodno danas apelovao na kurdske lidere u severnom Iraku da sarađuju sa rivalima u Bagdadu kako bi porazili sunitske ekstremiste i očuvali jedinstvo zemlje.
Američki državni sekretar je uoči puta u Brisel boravio u autonomnom kurdskom regionu u Iraku, gdje je o aktuelnoj krizi razgovarao sa kurdskim liderima. Keri je od predsjednika Masuda Barzanija zatražio da sarađuje sa Bagdadom u borbi protiv pripadnika sunitske esktremističke grupe Islamska država Irak i Levant, koji kontrolišu veliki dio teritorije u zapadnom i centralnom dijelu Iraka. Vašington se nada da bi formiranje nove iračke vlade – koja bi predstavljala šiitsku, sunitsku i kurdsku populaciju – doprinijelo osujećenju pobune.
"Kao što je poznato, ovo je ključni period za cjelokupni Irak i formiranje vlade je glavni izazov s kojim se suočavamo. Bezbjednosna saradnja snaga u kurdskom regionu je proteklih dana stvarno bila izuzetno važna u borbi protiv ISIL-a i u pružanju određene pomoći iračkim bezbjednosnim snagama”, poručio je Keri.
Aktuelna situacija u Iraku, kako je poručio Barzani, zahtijeva da sve strane pronađu rešenju za krizu.
“Nakon ovih promjena, suočavamo se sa novom realnošću i novim Irakom”, rekao je
Masud Barzani.
Kurdski lider je u intervjuu CNN-u zauzeo oštriji stav, navodeći da su irački napori na uspostavljanju demokratije propali i da bi premijer Nuri al-Maliki trebalo da podnese ostavku.
Iako su kurdske snage pomogle da se stabilizuju djelovi zemlje, pojedini strahuju da će Kurdistan, u kojem živi pet miliona ljudi, tražiti nezavisnost od Iraka, nakon čega bi Bagdad morao sam da se bori protiv ekstremista.
Iračkim vlastima ističe vrijeme, dok pripadnici ISIL-a pokušavaju da učvrste kontrolu nad sunitskim područjima. Iračka vojska saopštila je danas da je najveća naftna rafinerija Baidži, oko koje se danima vode žestoki sukobi, pod punom kontrolom iračkih snaga.
“Neprijatelj je pokušao da napadne naše snage juče i danas, ali su one, uz pomoć vazdušne komande i vojne avijacije uspjeli da nanesu težak poraz neprijatelju kod rafinerije Baidži”, rekao jeportparol iračke vojske Kasem Ata al-Musavi.
Bezbjednosne snage i pripadnici lokalnih plemena takođe su odbili napad na grad Hadita u pokraini Anbar, nakon što su irački vojnici ponovo preuzeli kontrolu nad graničnim prelazom sa Sirijom.
Irak je izveo i vazdušne napade na Baidži u kojima je, prema tvrdnjama očevidaca i pojedinih zvaničnika, poginuo veliki broj civila. Borbe su se vodile i zapadno od iračke prijestonice.
“Ovo je područje Ibrahim bin Ali koje smo oslobodili od ISIL-a i, uz božju volju, ući ćemo u Faludžu i osloboditi je za dobrobit Iračana i bezbjednost Iraka”, rekao je jedan od iračkih građana.
U najgorem nasilju u Iraku, od 2008, je tokom ovog mjeseca poginulo najmanje hiljadu ljudi, uglavnom civila, dok je više od 600 povrijeđeno saopštile su Ujedinjene nacije.
Američki državni sekretar je uoči puta u Brisel boravio u autonomnom kurdskom regionu u Iraku, gdje je o aktuelnoj krizi razgovarao sa kurdskim liderima. Keri je od predsjednika Masuda Barzanija zatražio da sarađuje sa Bagdadom u borbi protiv pripadnika sunitske esktremističke grupe Islamska država Irak i Levant, koji kontrolišu veliki dio teritorije u zapadnom i centralnom dijelu Iraka. Vašington se nada da bi formiranje nove iračke vlade – koja bi predstavljala šiitsku, sunitsku i kurdsku populaciju – doprinijelo osujećenju pobune.
"Kao što je poznato, ovo je ključni period za cjelokupni Irak i formiranje vlade je glavni izazov s kojim se suočavamo. Bezbjednosna saradnja snaga u kurdskom regionu je proteklih dana stvarno bila izuzetno važna u borbi protiv ISIL-a i u pružanju određene pomoći iračkim bezbjednosnim snagama”, poručio je Keri.
Aktuelna situacija u Iraku, kako je poručio Barzani, zahtijeva da sve strane pronađu rešenju za krizu.
“Nakon ovih promjena, suočavamo se sa novom realnošću i novim Irakom”, rekao je
Masud Barzani.
Kurdski lider je u intervjuu CNN-u zauzeo oštriji stav, navodeći da su irački napori na uspostavljanju demokratije propali i da bi premijer Nuri al-Maliki trebalo da podnese ostavku.
Iako su kurdske snage pomogle da se stabilizuju djelovi zemlje, pojedini strahuju da će Kurdistan, u kojem živi pet miliona ljudi, tražiti nezavisnost od Iraka, nakon čega bi Bagdad morao sam da se bori protiv ekstremista.
Iračkim vlastima ističe vrijeme, dok pripadnici ISIL-a pokušavaju da učvrste kontrolu nad sunitskim područjima. Iračka vojska saopštila je danas da je najveća naftna rafinerija Baidži, oko koje se danima vode žestoki sukobi, pod punom kontrolom iračkih snaga.
“Neprijatelj je pokušao da napadne naše snage juče i danas, ali su one, uz pomoć vazdušne komande i vojne avijacije uspjeli da nanesu težak poraz neprijatelju kod rafinerije Baidži”, rekao jeportparol iračke vojske Kasem Ata al-Musavi.
Bezbjednosne snage i pripadnici lokalnih plemena takođe su odbili napad na grad Hadita u pokraini Anbar, nakon što su irački vojnici ponovo preuzeli kontrolu nad graničnim prelazom sa Sirijom.
Irak je izveo i vazdušne napade na Baidži u kojima je, prema tvrdnjama očevidaca i pojedinih zvaničnika, poginuo veliki broj civila. Borbe su se vodile i zapadno od iračke prijestonice.
“Ovo je područje Ibrahim bin Ali koje smo oslobodili od ISIL-a i, uz božju volju, ući ćemo u Faludžu i osloboditi je za dobrobit Iračana i bezbjednost Iraka”, rekao je jedan od iračkih građana.
U najgorem nasilju u Iraku, od 2008, je tokom ovog mjeseca poginulo najmanje hiljadu ljudi, uglavnom civila, dok je više od 600 povrijeđeno saopštile su Ujedinjene nacije.
