Američki državni sekretar Džon Keri boravio je u nenajavljenoj posjeti Iraku tokom koje se, u Bagdadu, sastao se ključnim iračkim političarima. Keri je upozorio Iračane da moraju da djeluju brzo da bi zaustavili napredovanje ekstremista, pripadnika pokreta Islamska država Irak i Levant, koji su zauzeli veliki dio teritorije na sjeveru i zapadu Iraka. Takođe je dodao da su ga irački lideri uvjerili da će ispoštovati rok za formiranje nove vlade, koji ističe prvog jula.
Američki državni sekretar zatražio je od šiitskih lidera u Iraku da formiraju vladu u kojoj bi više bili zastupljeni suniti, u svijetlu ofanzive sunitskih esktremista na sjeveru i zapadu zemlje. Pripadnici pokreta islamska država Irak i Levant prijete napadom na Bagdad, ali Sjedinjene Države vjeruju da je njhovo napredovanje ka prijestonici usporeno.
Keri je tokom nenajavljene posjete Bagdadu više od sat i po razgovarao sa iračkim premijerom Nurijem al-Malikijem, a sastao se i sa jednim od ključnih šiitskih sveštenika, te sunitskim zakonodavcima. Nakon razgovora je poručio da će Sjedinjene Države podržati iračke bezbjednosne snage.
“Podrška Sjedinjenih Država biće intenzivna i trajna i ako irački lideri preduzmu neophodne korake da ujedine zemlju, biće efikasna. To će omogućiti iračkim bezbjednosnim snagama da se efikasnije suprostave ISIL-u na način na koji se poštuje irački suverenitet i istovremeno poštuju američki i regionalni ključni interesi.“
Irački premijer, kako je saopšteno, rekao je američkom zvaničniku da je napredovanje ekstremista prijetnja ne samo sa Irak, već i za regionalni i međunarodni mir i založio se za američke vazdušne napade. Državni sekretar je, kako prenosi Asošijeted pres, izrazio međutim zabrinutost zbog mogućih civilnih žrtava. Američka administracija razmatra opciju vazdušnih udara, ali odbacuje mogućnost angažovanja kopnenih snaga u Iraku.
“Američke snage se neće ponovo boriti u Iraku, ali ćemo pomoći Iračanima u borbi protiv terorista koji prijete iračkom narodu, regionu i američkim interesima”, poručio je prošle nedelje američki predsjendik Barak Obama.
Bivši potpredsjednik SAD, Dik Čejni, smatra međutim da se američki uticaj na međunarodnoj sceni smanjuje i da to ima katastrofalne posljedice.
“Ostavili smo veliki vakuum na Bliskom istoku povlačenjem iz Iraka i najavljenim potpunim povlačenjem iz Avganistana, bez sporazuma o ostanku pojedinih snaga. Obamina administracija još živi u vremenu kada je tvrdila da je problem terorizma riješen jer su našli Osamu bin Ladena. To nije bilo tačno tada, a još je manje tačno danas.”
Demokratski senator Heri Rid oštro je odgovorio na Čejnijeve napade.
“Ukoliko postoji jedna stvar koja nije potrebna ovoj zemlji, to su savjeti Dika Čejnija o ratovima.”
Irački rat i dalje je jedna od najnepopularnijih američkih vojnih intervencija i ankete pokazuju da nema mnogo podrške za još jednu oružanu američku akciju u toj zemlji. To pokazuju i protesti od Kalifornije do Roud Ajlenda.
“To je samo put nazad u komplikovanu situaciju u Iraku i mi se tome protivimo”, smatra jedan od učeniska protesta."
Mnogi republikanski zakonodavci i pojedine demokrate smatraju međutim da Sjedinjene Država moraju da snažnije reaguju na akcije ekstremista na Bliskom istoku.
“Oni će direktno ugroziti bezbjednost Sjedinjenih Država. Onima koji kažu da ne treba ništa da uradimo i da pustimo Iračane da to sami riješe, poručujem da ovaj sukob niije ograničen na Irak i Siriju”, naglašava republikanski senator Džon Mekejn.
Obamina administracija nije isključila mogućnost američkih vazdušnih napada. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki-Mun ocijenio je međutim da ta akcija ne bi bilo efikasna, bez formiranja inkluzivnije vlade u Iraku.
Američki državni sekretar zatražio je od šiitskih lidera u Iraku da formiraju vladu u kojoj bi više bili zastupljeni suniti, u svijetlu ofanzive sunitskih esktremista na sjeveru i zapadu zemlje. Pripadnici pokreta islamska država Irak i Levant prijete napadom na Bagdad, ali Sjedinjene Države vjeruju da je njhovo napredovanje ka prijestonici usporeno.
Keri je tokom nenajavljene posjete Bagdadu više od sat i po razgovarao sa iračkim premijerom Nurijem al-Malikijem, a sastao se i sa jednim od ključnih šiitskih sveštenika, te sunitskim zakonodavcima. Nakon razgovora je poručio da će Sjedinjene Države podržati iračke bezbjednosne snage.
“Podrška Sjedinjenih Država biće intenzivna i trajna i ako irački lideri preduzmu neophodne korake da ujedine zemlju, biće efikasna. To će omogućiti iračkim bezbjednosnim snagama da se efikasnije suprostave ISIL-u na način na koji se poštuje irački suverenitet i istovremeno poštuju američki i regionalni ključni interesi.“
Irački premijer, kako je saopšteno, rekao je američkom zvaničniku da je napredovanje ekstremista prijetnja ne samo sa Irak, već i za regionalni i međunarodni mir i založio se za američke vazdušne napade. Državni sekretar je, kako prenosi Asošijeted pres, izrazio međutim zabrinutost zbog mogućih civilnih žrtava. Američka administracija razmatra opciju vazdušnih udara, ali odbacuje mogućnost angažovanja kopnenih snaga u Iraku.
“Američke snage se neće ponovo boriti u Iraku, ali ćemo pomoći Iračanima u borbi protiv terorista koji prijete iračkom narodu, regionu i američkim interesima”, poručio je prošle nedelje američki predsjendik Barak Obama.
Bivši potpredsjednik SAD, Dik Čejni, smatra međutim da se američki uticaj na međunarodnoj sceni smanjuje i da to ima katastrofalne posljedice.
“Ostavili smo veliki vakuum na Bliskom istoku povlačenjem iz Iraka i najavljenim potpunim povlačenjem iz Avganistana, bez sporazuma o ostanku pojedinih snaga. Obamina administracija još živi u vremenu kada je tvrdila da je problem terorizma riješen jer su našli Osamu bin Ladena. To nije bilo tačno tada, a još je manje tačno danas.”
Demokratski senator Heri Rid oštro je odgovorio na Čejnijeve napade.
“Ukoliko postoji jedna stvar koja nije potrebna ovoj zemlji, to su savjeti Dika Čejnija o ratovima.”
Irački rat i dalje je jedna od najnepopularnijih američkih vojnih intervencija i ankete pokazuju da nema mnogo podrške za još jednu oružanu američku akciju u toj zemlji. To pokazuju i protesti od Kalifornije do Roud Ajlenda.
“To je samo put nazad u komplikovanu situaciju u Iraku i mi se tome protivimo”, smatra jedan od učeniska protesta."
Mnogi republikanski zakonodavci i pojedine demokrate smatraju međutim da Sjedinjene Država moraju da snažnije reaguju na akcije ekstremista na Bliskom istoku.
“Oni će direktno ugroziti bezbjednost Sjedinjenih Država. Onima koji kažu da ne treba ništa da uradimo i da pustimo Iračane da to sami riješe, poručujem da ovaj sukob niije ograničen na Irak i Siriju”, naglašava republikanski senator Džon Mekejn.
Obamina administracija nije isključila mogućnost američkih vazdušnih napada. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki-Mun ocijenio je međutim da ta akcija ne bi bilo efikasna, bez formiranja inkluzivnije vlade u Iraku.