Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton je posle sinoćnje pobjede na primarnim izborima u Porotriku na korak od osvajanja predsjedničke nominacije Demokratske stranke. Međutim, odlučujuće glasanje je sjutra u Kaliforniji.
U Kaliforniji se vodi izuzetno tijesna trka između Hilari Klinton i Bernija Sandersa. Sjutra se glasa još u nekoliko saveznih država, ali je Kalifornija svakako najveća nagrada jer se na proporcionalnoj osnovi dodjeljuje 548 delegata. Poraz u toj saveznoj državi bio bi veliki udarac za kampanju bivše državne sekretarke, iako je od osvajanja nominacija dijeli samo nekoliko desetina delegata.
Na sjutrašnjim primarnim izborima bi definitivno mogao da bude poznat odgovor na jedino preostalo pitanje u trci za predsjedničke nominacije: Da li će Hilari Klinton ili Berni Sanders biti demokratski kandidat. O tome će, po svemu sudeći odlučivati, birači u Kaliforniji gdje se prema poslednjim anketama vodi tijesna trka između predsjedničkih pretendenata.
“Niko nije očekivao da Kalifornija bude tako tijesna, ali je u stvari riječ o poslednjoj šansi za Bernija Sandersa, kada je u pitanju percepcija njegove kandidature. Matematički gledano, ne postoji mogući put za njega da osvoji demokratsku nominaciju”, navodi Dejv Džejkobson, politički konsultant.
Posle sinoćnje ubjedljive pobjede u Portoriku, bivšoj državnoj sekretarki je potrebno manje od 30 delegata da osvoji nominaciju, ali bi njen poraz u Kaliforniji mogao da označi haotičnu konvenciju u julu.
“Želim da ostvarim ubjedljiv rezultat u Kaliforniji. To mi mnogo znači”, izjavila je Hilari Klinton.
“Klintonovi imaju ogromnu istoriju sa tom saveznom državom, tako da poraz u javnosti ne bi izgledao dobro. Ukoliko Hilari ne okonča primarne izbore snažnom pobjedom u Kaliforniji, otići će na konvenciju sa mnogo slabijom pozicijom”, ističe Džejkobson.
Sandersova pobjeda bi pak mogla dodatno da podstakne strahovanja pojedinih da Klinton neće moću da porazi vjerovatnog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, koji se našao na udaru žestokih kritika oba demokratska rivala.
“Tramp neće postati predsjednik Sjedinjenih Država, zato što u 2016. godini američki narod neće prihvatiti rasistu za taj položaj”, poručio je na jednom od svojih skupova Berni Sanders.
Tramp se, u međuvremenu, ponovo našao u centru pažnje javnosti nakon što je rekao da je federalni sudija, u procesu koji se vodi protiv Trampovog univerziteta, pristrasan zato što je meksičkog porijekla, te da je moguće da ne bi imao fer tretman ni od sudije muslimana.
“Ako kažete da ne može da obavlja svoj posao zbog svoje rase, zar to nije definicija rasizma?”, postavio mu je pitanje Džejk Taper, novinar CNN-a.
“Ne smatram da je tako”, odgovorio je Tramp.
Trampove izjave osudili su mnogi, među kojima i pojedini iz Republikanske stranke.
“To je jedna od najgorih grešaka koju je Tramp počinio. To je neoprostivo. Sudija je rođen u Indijani. On je Amerikanac i tačka” - kaže Njut Gingrič, bivši predsjedavajući Predstavnčkog doma.
Kontrovezni biznismen je, takođe, tokom jednog skupa ukazao na rasu jednog od učesnika
“Pogledajte mog Afroamerikanca ovdje. Pogledajte ga. Da li si ti najveći?”
Termin “najveći” odnosi se na preminulog boksera Mohameda Alija, koji je odbacio Trampov prijedlog da se muslimanima zabrani ulazak u Sjedinjene Države i založio se za veće razumjevanje islama. Republikanski zvaničnici ističu da će Tramp morati da mijenja svoje ponašanje.
“Nadam se da će da prođe kroz tu tranziciju. Ima šansu da zaista promjeni pravac u kojem se naša zemlja kreće, i mislim da će da je iskoristi”, izjavio je republikanski senator Bob Korker.
Analitičari kažu da Amerikanci ne bi trebalo da očekuju pozitivnu trku između Donalda Trampa i Hilari Klinton.
"Zato što imamo dva kandidata u koje ljudi imaju više nepovjerenja nego povjerenja i koji nisu mnogo popularni, ovo postaje trka do dna” - ističe analitičar Norman Ornstin sa Američkog Enterprajz Instituta.
Ta trka stvarno počinje ako, kako se očekuje, Klinton sjutra osigura predsjedničku nominaciju Demokratske stranke.