Medjunarodni zajmodavci, koji donose odluku šta da preduzmu povodom krize grčke ekonomije, postigli su dogovor koji će verovatno omogućiti da Atina primi narednu tranšu kredita.
U zajedničkom saopštenju Medjunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije navodi se da su nedavne reforme u cilju štednje koje je preduzela Grčka izgleda dovoljne da se u bliskoj budućnosti Atini dodeli tranša kredita u vrednosti od 3 milijarde i 700 miliona dolara.
Medju tim reformama su nova smanjenja radnih mesta u državnom sektoru. Grčka zavisi od kredita medjunarodnih zajmodavaca još od 2010. kako ne bi pala pod stečaj.
Atina treba da primi oko 350 milijardi dolara finansijske pomoći tokom nekoliko godina. U zamenu za to, Grčka je obećala da će reformisati svoju ekonomiju povećanjem poreza i smanjenjem troškova.
U zajedničkom saopštenju Medjunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije navodi se da su nedavne reforme u cilju štednje koje je preduzela Grčka izgleda dovoljne da se u bliskoj budućnosti Atini dodeli tranša kredita u vrednosti od 3 milijarde i 700 miliona dolara.
Medju tim reformama su nova smanjenja radnih mesta u državnom sektoru. Grčka zavisi od kredita medjunarodnih zajmodavaca još od 2010. kako ne bi pala pod stečaj.
Atina treba da primi oko 350 milijardi dolara finansijske pomoći tokom nekoliko godina. U zamenu za to, Grčka je obećala da će reformisati svoju ekonomiju povećanjem poreza i smanjenjem troškova.