Evropski zvaničnici tvrde da je studija suviše loše urađena da bi potkrepila sopstvene zaključke. Rasprava je započeta dok birači u Kaliforniji razmatraju da li da glasaju za predlog kojim se zahteva uvođenje nalepnica za svu hranu koja sadrži sastojke iz genetski modifikovanih organizama.
Slike su šokantne. Kod laboratorijskih pacova koji su hranjeni tokom dve godine genetski modifikovanim kukuruzom razvili su se ogromni tumori, zaključci su studije časopisa za Toksikologiju hrane i hemikalija. Autor studije Žil Erik Seralini sa univerziteta Kan u Francuskoj kaže da ona pokazuje da propisi za žitarice nisu dovoljno dobri.
„Genetski modifikovana hrana je proveravana na veoma loš i neuredan način sa mnogo manje analiza nego što smo mi uradili.“
Osamdeset odsto pakovane hrane u američkim prodavnicama sadrži genetski modifikovane sastojke, sudeći prema podacima Udruženja proizvođača hrane. A, zagovornici u Kaliforniji iskoristili su tu studiju kako bi naglasili da bi takvu hranu trebalo posebno obeležiti.
U pojedinim reklamama poziva se na uvođenje obaveznog označavanja genetski modifikovane hrane, što je jedno od pitanja o kojima će se glasati na izborima 6. novembra. Ali, drugi naučnici odmah su ustanovili probleme u novoj studiji. Genetičar Alan Mekhjuen sa univerziteta Kalifornije u Riversajdu je stručnjak u američkoj Nacionalnoj akademiji nauka.
„Kao prvo, autori studije koristili su vrstu pacova koji imaju genetsku predispoziciju za razvoj tumora. Tako da je od samog početka, čitava studija bila sumnjiva.“
Evropske vlasti za bezbednost hrane ustanovile su brojne probleme u vezi sa francuskom studijom, od nedovoljno kontrolisanih pacova do ne standardnih analitičkih metoda. Na univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, toksikolog Alison Van Enanem dovodi u pitanje motive istraživača.
„Mislim da je u pitanju bila cinična zavera da se naučni proces upotrebi za stvaranje straha kod potrošača.“
Čak i protivnici genetskog inženjeringa slažu se da je studija bila pogrešna. Medjutim, trebalo bi napraviti dugotrajne studije, kaže Majkl Hensen iz Udruženja potrošača.
„Trebalo bi zahtevati bezbednosnu procenu pre nego što takve žitarice stugnu na tržište. To se ne događa u Sjedinjenim Državama.“
Američka uprava za hranu i lekove pravi procene zahteva za proveru koje kompanije dobrovoljno podnose za novu genetski modifikovanu hranu. To obično zahteva 90-dnevni test ishrane pacova tom hranom radi toksikološke provere, što je inače međunarodni standard. A, dugotrajnije studije koje su već urađene nisu pokazale veće probleme, kaže Alison Van Enanem.
„Nauka nije pokazala nikakve dodatne podatke koji već ne bi bili ustanovljeni tokom tih 90-dnevnih testova.“
Nadležni u Sjedinjenim Državama i Evropi, kao i iz Svetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu, zaključili su da genetski modifikovani proizvodi u prodavnicama, u današnje vreme, nisu ništa opasniji od proizvoda koji su napravljeni na uobičajen način, kaže Alan Mekhjuen.
„Sve ovo, mislim da nam daje dovoljno naučnih dokaza da kažemo sa određenim stepenom pouzdanosti da su ti proizvodi bezbedni kao i drugi proizvodi na tržištu.“
Utisak javnosti o ovim argumentima biće testiran u Kaliforniji u novembru, kada glasači budu odlučivali da li će genetski modifikovana hrana zahtevati i posebne nalepnice.
Slike su šokantne. Kod laboratorijskih pacova koji su hranjeni tokom dve godine genetski modifikovanim kukuruzom razvili su se ogromni tumori, zaključci su studije časopisa za Toksikologiju hrane i hemikalija. Autor studije Žil Erik Seralini sa univerziteta Kan u Francuskoj kaže da ona pokazuje da propisi za žitarice nisu dovoljno dobri.
„Genetski modifikovana hrana je proveravana na veoma loš i neuredan način sa mnogo manje analiza nego što smo mi uradili.“
Osamdeset odsto pakovane hrane u američkim prodavnicama sadrži genetski modifikovane sastojke, sudeći prema podacima Udruženja proizvođača hrane. A, zagovornici u Kaliforniji iskoristili su tu studiju kako bi naglasili da bi takvu hranu trebalo posebno obeležiti.
U pojedinim reklamama poziva se na uvođenje obaveznog označavanja genetski modifikovane hrane, što je jedno od pitanja o kojima će se glasati na izborima 6. novembra. Ali, drugi naučnici odmah su ustanovili probleme u novoj studiji. Genetičar Alan Mekhjuen sa univerziteta Kalifornije u Riversajdu je stručnjak u američkoj Nacionalnoj akademiji nauka.
„Kao prvo, autori studije koristili su vrstu pacova koji imaju genetsku predispoziciju za razvoj tumora. Tako da je od samog početka, čitava studija bila sumnjiva.“
Evropske vlasti za bezbednost hrane ustanovile su brojne probleme u vezi sa francuskom studijom, od nedovoljno kontrolisanih pacova do ne standardnih analitičkih metoda. Na univerzitetu Kalifornije u Dejvisu, toksikolog Alison Van Enanem dovodi u pitanje motive istraživača.
„Mislim da je u pitanju bila cinična zavera da se naučni proces upotrebi za stvaranje straha kod potrošača.“
Čak i protivnici genetskog inženjeringa slažu se da je studija bila pogrešna. Medjutim, trebalo bi napraviti dugotrajne studije, kaže Majkl Hensen iz Udruženja potrošača.
„Trebalo bi zahtevati bezbednosnu procenu pre nego što takve žitarice stugnu na tržište. To se ne događa u Sjedinjenim Državama.“
Američka uprava za hranu i lekove pravi procene zahteva za proveru koje kompanije dobrovoljno podnose za novu genetski modifikovanu hranu. To obično zahteva 90-dnevni test ishrane pacova tom hranom radi toksikološke provere, što je inače međunarodni standard. A, dugotrajnije studije koje su već urađene nisu pokazale veće probleme, kaže Alison Van Enanem.
„Nauka nije pokazala nikakve dodatne podatke koji već ne bi bili ustanovljeni tokom tih 90-dnevnih testova.“
Nadležni u Sjedinjenim Državama i Evropi, kao i iz Svetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu, zaključili su da genetski modifikovani proizvodi u prodavnicama, u današnje vreme, nisu ništa opasniji od proizvoda koji su napravljeni na uobičajen način, kaže Alan Mekhjuen.
„Sve ovo, mislim da nam daje dovoljno naučnih dokaza da kažemo sa određenim stepenom pouzdanosti da su ti proizvodi bezbedni kao i drugi proizvodi na tržištu.“
Utisak javnosti o ovim argumentima biće testiran u Kaliforniji u novembru, kada glasači budu odlučivali da li će genetski modifikovana hrana zahtevati i posebne nalepnice.