Linkovi

Eurostat: Srbija u evropskom vrhu po nejednakost između siromašnih i bogatih


Ulični prodavci ispod pijace na Zelenom vencu, sa gradilištem kule u ekslizivnom naselju "Beograd na vodi" u pozadini, Beograd, Srbija, 14. marta 2017. (Veljko Popović, VOA)
Ulični prodavci ispod pijace na Zelenom vencu, sa gradilištem kule u ekslizivnom naselju "Beograd na vodi" u pozadini, Beograd, Srbija, 14. marta 2017. (Veljko Popović, VOA)

Jedna petina najbogatijih u Srbiji ima na raspolaganju devet puta više novca od petine najsiromašnijih, i po tom pokazatelju nejednakosti situacija u Srbiji gora je nego u bilo kojoj članici EU, gde je taj odnos 5,2 puta, pokazao je novi izveštaj evropskog statističkog zavoda Eurostat.

Srbija od zemalja obuhvaćenih izveštajem, najslabije stoji i po osnovu nejednakosti po raspoloživom prihodu, odnosno prihodu umanjenom za poreze i slična davanja, koji se može trošiti ili štedeti, a iza nje sledi Turska sa razlikom od 8,7 puta, dok je u EU situacija najnepovoljnija u Rumuniji gde je ovaj odnos 8,3, prenosi agencija Beta.

Izvesna razlika u primanjima smatra se pozitivnom, kao podsticaj za rad, inovacije i usavršavanje, ali se veliki raspon povezuje i sa siromaštvom, socijalnom isključenošću, i kriminalom, navodi se u izveštaju Eurostata koji se bazira na podacima iz 2015. godine.

Najmanje razlike u EU beleže se u Slovačkoj i Češkoj – 3,5, dok je razlika ispod četiri i u Finskoj, Sloveniji, Švedškoj, Holandiji i Belgiji.

Austrija, Nemačka, Madjarska, Poljska i još neke zemlje spadaju u privrede sa razlikom u primanjima izmedju četiri i pet, Italija i Portugalija su u grupi zemalja sa razlikom do šest, dok su razlike veće u baltičkim zemljama, Španiji, Grčkoj, Bugarskoj Rumuniji.

Srbija spada u manjibroj zemalja u kojima stariji od 65 imaju nešto veće prihode od mladjih, sa odnosom oko 1,1, a ovo je slučaj u šest zemalja EU – Luksemburgu, Grčkoj, Francuskoj, Španiji, Madjarskoj i Rumuniji, dok je u EU u proseku stariji imaju prihode na nivou 93 odsto ostalog stanovništva.

Situacija je po ovom pokazatelju najnepovoljnija u Estoniji, Letoniji, Bugarskoj, Litvaniji, a slede Malta, Danska, Švedska i Belgija, gde stariji imaju ispod 80 odsto prihoda ostatka stanovnišva, a u izveštaju se napominje se da bi taj nizak odnos mogao da bude odraz visine penzija.

Srbija je takodje među zemljama u kojima je najviši rizik od siromaštva, meren udelom ljudi koji imaju primanja ispod 60 odsto srednjih primanja u zemlji (medijane).

Po ovom pokazatelju, najnepovoljnija situacija je u Rumuniji – 38,2 odsto i Španiji, dok su iznad evropskog proseka od 25 odsto još i Grčka, Bugarska, Italija, Portugalija, a najmanji rizik od siromaštva je u Finskoj (13,2 odsto), Francuskoj (15,7 odsto), dok je u Nemačkoj oko 22 odsto.

Prema jednom drugom izveštaju Eurostata, Srbija je pri samom dnu u Evropi i po neto srednjem prihodu punoletnog stanovništva, sa godišnjim prihodom od 2.591 evra, od čega niži prihod ima samo Rumunija - 2.410, dok je evropski prosek 16.580 evra. Opširnije na www.euractiv.rs.

XS
SM
MD
LG