Linkovi

Evropski tim istražuje dimenzije prisluškivanja


Zvaničnici Evropskog parlamenta i grupa stručnjaka u Vašingtonu istražuju kolike su stvarne dimenzije navodnih američkih prisluškivanja evropskih visokih zvaničnika i građana.

Grupa eksperata i zvaničnika Evropskog parlamenta ove sedmice je u Sjedinjenim Državama započela istragu o stvarnim dimenzijama špijuniranja Evropljana - miliona običnih gradjana i njihovih najviših zvaničnika. Kakvi god budu nalazi budu, sa evropske strane okeana vjeruju da je vrijeme da se odnosi dva partnera postave na novim, iskrenijim osnovama.

Kako se priča o špijuniranju širi, postavljaju se nova ptanja koja još uvijek čekaju odgovore. Prisluškivanje destina privatnih telefonskih linija svjetskih lidera, milioni presretnutih telefonskih poziva Evropljana, kontrola nad svim vidovima komunikacije, praćenje svih finansijskih tokova - samo su dio višegodišnjeg interesovanja i aktivnosti američke sigurnosne službe. Aktivnosti koje su, začudo, evropske vlade ostavile hladnokrvnim.

"Niti jedna jedina evropska država nije tražila da Europol i njegova jedinica za sajber kriminal sprovede istragu o ovome. Nije to uradila ni holandska vlada, vlada zemlje u kojoj su smješteni glavni serveri za razmjenu podataka. Ne, umjesto toga ta vlada je rekla: prepustićemo to grupi eksperata da istraži. Oni se sastaju iza zatvorenih vrata i vjeruju Amerikancima kada im tvrde - gospodo, mi vas, naravno, nikada nismo špijunirali", kaže članica Evropskog parlamenta iz Holandije, Sofi Intveld.

Nakon što su prošle sedmice uspjeli uzvratiti udarac Vašingtonu obustavljajući saradnju na anti-terorističkom programu praćenja sumnjivih tokova novca, Evropljani su ovih dana medju američkim partnerma, istražujući stvarne razmjere skandala.

"Vrlo je uznemirujuće to da tajna služba prisluškuje šefove država, ako se potvrdi kao tačno. Tako nešto očekujemo od diktatorskih režima, ali od zemlje sa kojom imamo prijateljske odnose, da ona prisluškuje mobilne telefone, to je strašan korak unazad u demokratskim vrijednostima i veoma je zabrinjavajuće"
, smatra Martin Šulc, predsjednik Evropskog parlamenta.

Bivši šef Odjela za zaštitu privatnosti Majkrosofta, Kasper Bouden sličnog je mišljenja.

"Od otkrivanja američkog špijuniranja, od strane Snoudena, sada svi znaju, sve ličnosti od bilo kakve društvene hijerarhije, da su sve lične tajne koje su iznijeli tokom prošlih deset godina - otkrivene. To stvara opasan faktor koji narušava demokratiju jer to znači da javnost sada mora da razmišlja da li vodeće ličnosti društva gledaju preko svoga ramena da li ih neko špijunira i da u porukama koje pišu kažu sve što zaista misle", ističe Bouden.

Činjenica jeste da sa aferom praćenja i prisluškivanja svih i svuda špijunski posao neće stati. Špijuni će i danje biti aktivni, a moderna tehnologija će samo da proširi polje njihovih mogućnosti. Pitanje je samo da li će demokratska javnost Evrope i svijeta biti u stanju da tu čudovišnu mašineriju stavi pod svoju kontrolu.
XS
SM
MD
LG