Evropska centralna banka najavila je preduzimanje novih mjera za okončanje finansijske krize u eurozoni. Predsjednik te finansijske institucije Mario Dragi kazao je da je centralna banka spremna da kupi obveznice zaduženih država, što bi moglo da smanji visoke troškove zaduživanja Španije i Italije. Dragi nije govorio o roku za kupovinu ili o količini, ali je istakao da će biti dovoljno velika da stabilizuje finansije u eurozoni.
Nedelju dana nakon što je obećao da će uraditi sve što je potrebno da bi spasio euro, mnogi su predviđali ključan dan za predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija. Nakon snažnog pritiska investitora i evropskih lidera, Dragi je zadržao ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom nivou od 0, 75 odsto. Najavio je i da će narednih nedelja biti predstavljene nove mjere.
"Upravni odbor će razmotriti dalje vanredne mjere iz oblasti monetarne politike, u skladu sa onim što je potrebno da se poboljša monetarna politika. Narednih nedelja utvrdićemo odgovarajuće modalitete za te mjere.”
Centralna banka saopštila je da je spremna da interveniše na tržištu državnih obveznica da bi smanjila troškove zaduživanja pojedinih slabijih ekonomija. Najavila je da će uspostaviti mehanizam za direktnu kupovinu kako bi stabilizovala visoke kamatne stope. Kris Sajkluna iz kompanije “Daiva Kapital Markets” međutim ističe da Dragi nije jedini koji bi trebalo da nađe rješenje za krizu.
"Spasavanje eura stvarno nije obaveza Evropske centralne banke, već političara. Njemačka i druge ključne zemlje bi trebalo da pojačaju napore i postignu napredak kada je riječ o opcijama za objedinjavanje duga koje mogu da omoguće perifernim zemljama da prikupe novac na tržištu i dovoljno sredstava da izbjegnu napuštanje eura.”
Nakon Dragijeve konferencije za novinare, na evropskim tržištima su izgubljeni prethodni dobici, dok su porasli prinosi na italijanske i španske obveznice. Analitičar Majk Ingram bio je podjednako razočaran.
"Jedna od stvari koju sam želio da čujem, ali koju nisam očekivao, je riječ neograničena, neograničena intervencija, u suštini slanje jasne poruke tržištima da ćete biti prisutni kao kupac u svim okolnostima – za problematične državne obveznice Italije, Španije i drugih zemalja. To se međutim nije dogodilo i Dragijev bizaran odgovor na pitanja o tome je bio - ‘ne znamo’.”
Mnogi međutim smatraju da bi trebalo da zna, s obzirom na to da je sebe predstavio kao predsjednika Evropske centralne banke koji je odlučan da spasi eurozonu. Neki smatraju da je ovaj sastanak bio test njegovih liderskih sposobnosti, a u međuvremenu, investitori će pažljivo pratiti ispunjenje njegovih najnovijih obećanja.
Nedelju dana nakon što je obećao da će uraditi sve što je potrebno da bi spasio euro, mnogi su predviđali ključan dan za predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija. Nakon snažnog pritiska investitora i evropskih lidera, Dragi je zadržao ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom nivou od 0, 75 odsto. Najavio je i da će narednih nedelja biti predstavljene nove mjere.
"Upravni odbor će razmotriti dalje vanredne mjere iz oblasti monetarne politike, u skladu sa onim što je potrebno da se poboljša monetarna politika. Narednih nedelja utvrdićemo odgovarajuće modalitete za te mjere.”
Centralna banka saopštila je da je spremna da interveniše na tržištu državnih obveznica da bi smanjila troškove zaduživanja pojedinih slabijih ekonomija. Najavila je da će uspostaviti mehanizam za direktnu kupovinu kako bi stabilizovala visoke kamatne stope. Kris Sajkluna iz kompanije “Daiva Kapital Markets” međutim ističe da Dragi nije jedini koji bi trebalo da nađe rješenje za krizu.
"Spasavanje eura stvarno nije obaveza Evropske centralne banke, već političara. Njemačka i druge ključne zemlje bi trebalo da pojačaju napore i postignu napredak kada je riječ o opcijama za objedinjavanje duga koje mogu da omoguće perifernim zemljama da prikupe novac na tržištu i dovoljno sredstava da izbjegnu napuštanje eura.”
Nakon Dragijeve konferencije za novinare, na evropskim tržištima su izgubljeni prethodni dobici, dok su porasli prinosi na italijanske i španske obveznice. Analitičar Majk Ingram bio je podjednako razočaran.
"Jedna od stvari koju sam želio da čujem, ali koju nisam očekivao, je riječ neograničena, neograničena intervencija, u suštini slanje jasne poruke tržištima da ćete biti prisutni kao kupac u svim okolnostima – za problematične državne obveznice Italije, Španije i drugih zemalja. To se međutim nije dogodilo i Dragijev bizaran odgovor na pitanja o tome je bio - ‘ne znamo’.”
Mnogi međutim smatraju da bi trebalo da zna, s obzirom na to da je sebe predstavio kao predsjednika Evropske centralne banke koji je odlučan da spasi eurozonu. Neki smatraju da je ovaj sastanak bio test njegovih liderskih sposobnosti, a u međuvremenu, investitori će pažljivo pratiti ispunjenje njegovih najnovijih obećanja.