Linkovi

EU ublažava uslove zajma Grčkoj?


Ministri finansija evropskih zemalja
Ministri finansija evropskih zemalja

Neimenovani zvaničnik EU kazao je da bi, u svetlu pogoršavanja ekonomske situacije u zemlji, bilo „glupo“ zadržati postojeće uslove pomoći

Pozivi na nove pregovore o uslovima paketa finansijske pomoći Grčkoj sve su učestaliji s obzirom na to da se, kako smatraju ekonomisti, ne mogu više primeniti na ekonomsku realnost u zemlji. Evropska unija saopštva da se sprema da ublaži oštre mere štednje koje je postavila kao preduslov za finansijsku pomoć toj zemlji i da će u narednih nekoliko meseci pristati na izmene. Neimenovani zvaničnik Evropske unije je kazao da bi, u svetlu pogoršavanja ekonomske situacije u zemlji, bilo „glupavo“ zadržati postojeće uslove pomoći. Jedan od ključnih evropskih finansijskih lidera, premijer Luksemburga Žan Klod Junker, poručio je da bi zvaničnici mogli da unesu određene izmene, ali da one ne bi bile suštinske.

Globalna tržišta možda nisu previše impresionirana evropskim pokušajima rješavanja dužničke krize, ali se u Grčkoj bilježi pozitivan trend. Vrijednost akcija je porasla od kada su birači izabrali lidere koji podržavaju mjere štednje, dok su prinosi na grčke tromjesečne obveznice smanjeni. Privremeni predah na tržištu neće međutim riješiti suštinske probleme zemlje, smatra ekonomista Janis Varufakis.

“Postojeći uslovi pomoći već su zaobiđeni ekonomskom realnošću, tako da su sve projekcije i hipoteze na kojima su bili zasnovani u potpunosti bezvrijedni.”

Sa tim stavom, po svemu sudeći, saglasna je i eurozona. Visoki evropski zvaničnik kazao je da su uslovi promjenljivi i da su mogu prilagođavati uprkos suprotnim izjavama njemačke kancelarke na samitu G20.

“Njemačka stalno govori “ne, ne, ne”, a zatim kaže “da” u trenutku kada prijeti potpuni kolaps. Nažalost, popustiće i ublažiće uslove pomoći. Kažem nažalost zato što problem ne predstavlja obim uslova, doza lijeka, već sam lijek”, ističe Varufakis.

Antonis Samaras, lider Nove demokratije, koja je pobijedila na izborima, kaže da je za nove pregovore. Sjedinjene Države takođe su poručile da podržavaju razgovore o toj temi. Stalna priča, bez akcije, međutim izaziva sve veće nezadovoljstvo.

“U protekle dvije godine eurozona, i naši evropski lideri, izlaze u javnost sa velikim saopštenjima o tome šta radimo, a u stvari ne rade ništa. Ono što treba da urade je da prekinu vezu između bankrostva banaka i države, a zatim da odmah reorganizuju dio duga i izrade program oporavka, podstaknut investicijama, koji bi uključivao Evropsku investicionu banku u saradnji sa Evropskom centralnom bankom. Ukoliko to ne uradimo, više neće biti eurozone”, poručuje Varufakis.

Sumornim evropskim izgledima doprinose i ekonomski problemi u Španiji, čiji su troškovi zaduživanja porasli na najviši nivo od 1997. godine. Kamata na obveznice koje dospijevaju za godinu porasla je na 5 odsto, što je 40 odsto više nego u maju. Ekonomista Soledad Pelon smatra međutim da se treba usredsrediti na potražnju.

"Situacija je veoma napeta proteklih nedelja. Potražnja je međutim bila veća nego na poslednjim aukcijama, što je pozitivno. Španske obveznioce i dalje su tražene, iako smo strahovali da to nije slučaj.”

Kamata od 7 odsto, koju Španija trenutno plaća za desetogodišnje obveznice, primorala je Portugal, Irsku i Grčku da zatraže pomoć. Ekonomista Majkl Hjuson međutim smatra da paket pomoći za Madrid još nije izvjestan.

"Uzimajući u obzir koliko im je vremena trebalo da zatraže pomoć za banke, ne bi me iznenadilo da moraju da ih dovlače za sto, kako bi dobili pomoć za saniranje dugova. To bi moglo da se dogodi ukoliko prinosi na obveznice dostignu 7 i po odsto.”

Nova aukcija zakazana je za četvrtak. Pojedini navode da, bez veće odlučnosti evropskih političara, neće biti većih promjena. Dobre vijesti iz Grčke brzo su zaboravljene na tržištima. Bez brze akcije za pomoć Španiji, mogle bi da postanu u potpunosti nevažne.
XS
SM
MD
LG