Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da članice eurozone prečesto nisu ispunjavale obećanja o sprovođenju ekonomskih reformi, što je podstaklo strahovanja da njihovi dugovi neće biti vraćeni. Merkel je na konferenciji u Berlinu naglasila da Evropa mora da razmotri načine kako da povrati globalno povjerenje.
Njemačka kancelarka je u obraćanju industrijskim liderima u Berlinu ponovila svoje poznate stavove. Založila se, između ostalog, za oštriju budžetsku disciplinu kao način za rješavanje dužničke krize u eurozoni
"Na finansijskim tržištima vlada nepovjerenje u pogledu mogućnosti pojedinih zemalja u eurozoni da, u dugom roku, otplate svoje dugove. Svijet se pita koliko su članice eurozone konkurentne. Mi u Evropi treba da se zapitamo kako možemo da povratimo izgubljeno povjerenje. U Evropi su prečesto data pobećanja koja na kraju nisu ispunjena.”
Merkel se danas, iza zatvorenih vrata, sastala sa predsjednikom Evropske centralne banke Mariom Dragijem, dok se na političare vrši sve veći pritisak da djeluju. Glavne teme razgovora vjerovatno su bile potreba Španije za finansijskom pomoći i neuspjeh Grčke da ispuni zacrtane ciljeve. Dragi je u govoru na istoj konferenciji, ipak, bio optimista.
"Postoji niz razloga da budemo pozitivni u pogledu budućnosti eurozone, pod uslovom da zvaničnici istraju sa neophodnim reformama. Na finansijskim tržištima postoje nagovještaji optimizma i očekujemo da naredne godine bude zabilježen ekonomski rast.”
Ekspert Sajmon Derik međutim smatra da investitori imaju razloga za zabrinutost.
"U eurozoni i dalje postoje isti zastoji u pogledu preduzimanja mjera, koje smo imali u protekle dvije i po godine i sada nam svakako predstoji ključan razvoj situacije u Grčkoj i paket pomoći za četvrtu najveću ekonomiju, Španiju. Zato mislim da bi trebalo da budu uznemireni zbog nesposobnosti političara u eurozoni da riješe problem.”
U Španiji su u međuvremenu nastavljeni protesti, dok se Dragijev ekonomski plan suočava sa novim preprekama. Prema izvještaju jednog njemačkog tabloida, advokatri istražuju legalnost programa Evropske centralne banke za kupovinu obveznica. Ta vijest podstakla je rast troškova zaduživanja Madrida i Rima, koji su trebali da budu sniženi upravo zahvaljujući planu centralne banke.
Njemačka kancelarka je u obraćanju industrijskim liderima u Berlinu ponovila svoje poznate stavove. Založila se, između ostalog, za oštriju budžetsku disciplinu kao način za rješavanje dužničke krize u eurozoni
"Na finansijskim tržištima vlada nepovjerenje u pogledu mogućnosti pojedinih zemalja u eurozoni da, u dugom roku, otplate svoje dugove. Svijet se pita koliko su članice eurozone konkurentne. Mi u Evropi treba da se zapitamo kako možemo da povratimo izgubljeno povjerenje. U Evropi su prečesto data pobećanja koja na kraju nisu ispunjena.”
Merkel se danas, iza zatvorenih vrata, sastala sa predsjednikom Evropske centralne banke Mariom Dragijem, dok se na političare vrši sve veći pritisak da djeluju. Glavne teme razgovora vjerovatno su bile potreba Španije za finansijskom pomoći i neuspjeh Grčke da ispuni zacrtane ciljeve. Dragi je u govoru na istoj konferenciji, ipak, bio optimista.
"Postoji niz razloga da budemo pozitivni u pogledu budućnosti eurozone, pod uslovom da zvaničnici istraju sa neophodnim reformama. Na finansijskim tržištima postoje nagovještaji optimizma i očekujemo da naredne godine bude zabilježen ekonomski rast.”
Ekspert Sajmon Derik međutim smatra da investitori imaju razloga za zabrinutost.
"U eurozoni i dalje postoje isti zastoji u pogledu preduzimanja mjera, koje smo imali u protekle dvije i po godine i sada nam svakako predstoji ključan razvoj situacije u Grčkoj i paket pomoći za četvrtu najveću ekonomiju, Španiju. Zato mislim da bi trebalo da budu uznemireni zbog nesposobnosti političara u eurozoni da riješe problem.”
U Španiji su u međuvremenu nastavljeni protesti, dok se Dragijev ekonomski plan suočava sa novim preprekama. Prema izvještaju jednog njemačkog tabloida, advokatri istražuju legalnost programa Evropske centralne banke za kupovinu obveznica. Ta vijest podstakla je rast troškova zaduživanja Madrida i Rima, koji su trebali da budu sniženi upravo zahvaljujući planu centralne banke.