U Briselu i glavnim gradovima regiona danas je predstavljen godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku kandidata i potecijalnih kandidata u reformama i evropskim integracijama. Opšte karakteristike izvještaja su da svima treba više rezultata u borbi protiv korupcije, javna uprava traži reforme, sudstvo nezavisnost. Slične ocjene važe i za Srbiju i Crnu Goru, mada se izvještaji Komisije za te dvije zemlje smatraju najpozitivnijim u regionu.
Srbija jeste načinila progres u pomenutim oblastima, ali daleko od toga da je posao završen. Istina, postoji politička volja da se bori protiv korupcije, čeka se sada na ozbiljnije rezultate. Sudstvu treba više nezavisnosti, medijima zaštite slobode, kao i ranjivim grupama. Nova vlast u Beogradu mora bez odlaganja da sprovede ekonomske reforme, kao i da se, čim bude imala sagovornika u Prištini, uključi u nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa.
"Otvaranje pregovora sa Srbijom je bila prekretnica u odnosima Unije sa Srbijom. Počeli su skrininzi, a sada se od Srbije očekuje da nastavi sa reformama, jer pregovori o prijemu ovise od ključnih oblasti reformi - vladavine zakona, kao i normalizacije odnosa sa Kosovom. Treba iskoristiti trenutak i u dijalogu se posvetiti ključnim otvorenim pitanjima i otvaranju nove faze u tom procesu", rekao je evropski komesar za proširenje Štefan File.
Slične opšte stavke važe i za Crnu Goru. Dobro je napredovala, a procesi traže ozbiljnu završnicu. Ovdje se još dodaje: pitanje finansiranja političkih partija i sloboda medija.
"Protekle godine je Crna Gora preduzela nove važne korake u pregovorima o prijemu. Otvoreno je 12 poglavlja, dva privremeno zaključena. Počela je reforma na polju vladavine zakona. Sada nam trebaju jasni rezultati, koji će biti od iznimne važnosti na ukupnom putu pregovaračkog procesa", naglasio je File.
Ubjedljivo najlošije ocjene idu ostvarenom u Bosni i Hercegovini. Nikakav ili vrlo ograničen progres, integracije stoje, nema političke volje da se izadje u susret želji gradjana da žive bolje. Očekuje se da bi skori izbori mogli dati neophodni podsticaj da nova vlast počne da radi za one koji su je birali.
Kosovu ide upozorenje da se vlast mora formirati što prije i da se bez odlaganja uključi u dojalog sa Beogradom. Makedonija je čekajući na rješavanje pitanja imena, dobila nove probleme poput politizacije državnih institucija i dokinutim medijskim slobodama, od Albanije se očekuje da opravda povjerenje dato kandidatskim statusom.
Sve u svemu, izvještaj očekivan jer su svi odbili ono što su zaslužili. Biće to i ključna smjerica Uniji kako i šta da radi sa Balkanom u narednoj godini koja bi, kao i cijeli mandat nove Komisije, trebala biti godina konsolidacije i integracijskih procesa koji su, vjeruje odlazeći komesar za proširenje, u samim temeljima evropske gradjevine.