Ministri finansija zemalja evrozone pokušali su danas u Briselu da zaokruže
do sada dogovorene mere za zaustavljanje finasijske krize. Istovremeno, ekonomski
stručnjaci upozoravaju da još uvijek ima dosta nedorečenosti, što plan čini slabim i što
se, uostalom, ogleda u rekordno lošem pložaju eura uodnosu na dolar.
Nije neophodno biti ekonomski ekspert pa zaključiti kako ni odluka evropskih lidera o formiranju stabilizacionog fonda, ni prijedlog Komisije o snažnijoj kontroli ekonomskog prostora euro-zone i cijele Unije nisu bili dovoljni da vrate povjerenje finansijskog tržišta. Eksperti, poput ekseprta ING banke u Briselu, Karstena Brzeskog, to I potvdjuju:
"Vidimo da postoji još nejasnoća, nedovoljno pojašnjenih detalja. Tu je i evropski problem. suviše različitih glasova i mišljenja. Čujemo, evo i predsjednika Njemačke savezne banke koji na svoj način tumači odluku da Evropska centralna banka otkupljuje državne akcije. za njega je to izlaz samo u kritičnim situacijama, korak koji mora biti ograničen, faktički, nikada ne preduzet.Takav komentar je samo stvorio nesigurnost na tržištu oko toga da li je Evropska centralna banka zaista voljna da otkupljuje državne akcije".
Finansijski stručnjaci tvrde da je stvaranjem Evropskog finasijskog stabilizacionog fonda zaista sav raspolozzivi novac na stolu i da je sada stvorena sigurnosna mreža za države poput danas Grccke, sutra Španije, Portugala, Italije... Medjutim, nissta od željenih efekata neće biti ostvareno ukoliko ne bude suštinske fiskalne konsolidacije, razumnog i umjerenog trošenja, budžeta ne kakve bi željele, već mogle imati države članice:
"To je sada zaista ključno pitanje. Plan bi trebalo da bude početak kraja krize, ali samo u slučaju da zemlje poput Portugala ili Španije zaista počnu sa fiskalnom konsolidacijom i da su drugačije od Grčke. Još uvijek stvari mogu krenuti nizbrdo, a to će se destiti ukoliko ove zemlje ne sprovedu konsolidaciju svojih finansija. Sve se sada vrti oko toga... poduzeli smo korake, uspostavili fond ali nismo riješili ključni problem dovodjenja u red javne potrošnje na nacionalnim nivoima. Ukoliko Portugal ili Španija ne dovedu u red javnu potrošnju tokm nekoliko narednih godina, tada će se vlade gušiti u dugovima, neće biti u stanju da vraćaju kredite i to bi bio scenario najgore vrste," kaže ekonomski expert ING Banke
u Briselu, Karsten Brzeski.
U kritičnoj grupi, Španija I Portugal su već objavili plan štednje koji predvidja kresanje plata u administraciji, ali i smanjenje penzija i socijalnih davanja te povećanje poreza. Portugal se nada smanjenju duga za polovinu, a Španija da će u naredne dvije godine uštedjeti 15 milijardi, a posljednja se sa planom štednje oglasila i Italija, koja bi, ukoliko se realizira oštro stezanje kajiša, u državnoj kasi za dvije godine zadržala gotovo 28 milijardi eura.
stručnjaci upozoravaju da još uvijek ima dosta nedorečenosti, što plan čini slabim i što
se, uostalom, ogleda u rekordno lošem pložaju eura uodnosu na dolar.
Nije neophodno biti ekonomski ekspert pa zaključiti kako ni odluka evropskih lidera o formiranju stabilizacionog fonda, ni prijedlog Komisije o snažnijoj kontroli ekonomskog prostora euro-zone i cijele Unije nisu bili dovoljni da vrate povjerenje finansijskog tržišta. Eksperti, poput ekseprta ING banke u Briselu, Karstena Brzeskog, to I potvdjuju:
"Vidimo da postoji još nejasnoća, nedovoljno pojašnjenih detalja. Tu je i evropski problem. suviše različitih glasova i mišljenja. Čujemo, evo i predsjednika Njemačke savezne banke koji na svoj način tumači odluku da Evropska centralna banka otkupljuje državne akcije. za njega je to izlaz samo u kritičnim situacijama, korak koji mora biti ograničen, faktički, nikada ne preduzet.Takav komentar je samo stvorio nesigurnost na tržištu oko toga da li je Evropska centralna banka zaista voljna da otkupljuje državne akcije".
Finansijski stručnjaci tvrde da je stvaranjem Evropskog finasijskog stabilizacionog fonda zaista sav raspolozzivi novac na stolu i da je sada stvorena sigurnosna mreža za države poput danas Grccke, sutra Španije, Portugala, Italije... Medjutim, nissta od željenih efekata neće biti ostvareno ukoliko ne bude suštinske fiskalne konsolidacije, razumnog i umjerenog trošenja, budžeta ne kakve bi željele, već mogle imati države članice:
"To je sada zaista ključno pitanje. Plan bi trebalo da bude početak kraja krize, ali samo u slučaju da zemlje poput Portugala ili Španije zaista počnu sa fiskalnom konsolidacijom i da su drugačije od Grčke. Još uvijek stvari mogu krenuti nizbrdo, a to će se destiti ukoliko ove zemlje ne sprovedu konsolidaciju svojih finansija. Sve se sada vrti oko toga... poduzeli smo korake, uspostavili fond ali nismo riješili ključni problem dovodjenja u red javne potrošnje na nacionalnim nivoima. Ukoliko Portugal ili Španija ne dovedu u red javnu potrošnju tokm nekoliko narednih godina, tada će se vlade gušiti u dugovima, neće biti u stanju da vraćaju kredite i to bi bio scenario najgore vrste," kaže ekonomski expert ING Banke
u Briselu, Karsten Brzeski.
U kritičnoj grupi, Španija I Portugal su već objavili plan štednje koji predvidja kresanje plata u administraciji, ali i smanjenje penzija i socijalnih davanja te povećanje poreza. Portugal se nada smanjenju duga za polovinu, a Španija da će u naredne dvije godine uštedjeti 15 milijardi, a posljednja se sa planom štednje oglasila i Italija, koja bi, ukoliko se realizira oštro stezanje kajiša, u državnoj kasi za dvije godine zadržala gotovo 28 milijardi eura.
