Evropska unija zaoštrava stav prema sve većem kršenju demokratskih principa u Rumuniji. Tako je premijeru te zemlje predsjednik Evropske komisije uputio ošto pismo upozorenja da se, u političkoj borbi dvije suprostavljene strane, njegove i državnog predsjednika mora poštediti nezavisnost sudstva. Sukobi na vrhu rumunske države dovode u pitanje provodjenje inako preduge liste obaveza koje je pred Bukurešt postavio Brisel.
Inače taktici izbjegavanja konkretnih poteza skloni Brisel je ovih dana odlučio da se jasnije uključi u dramu kakva se odvija na rumunskom vrhu. Želeći sa vlasti skinuti predsjednika Trajana Baseskua, premijer te zemlje, Viktor Ponta, je nedavno organizovao referendum o povjerenju predsjedniku. Iako se većina glasača izjasnila za njegov odlazak, ukupni izlazak na referendum nije dostigao neophodnih 50 procenata, što je za jedne razlog za njegov neuspjeh, a za druge, koje predvodi premijer, startni pištolj da političkim pritiscima na Ustavni sud, zdejstvuju rani odlazak sa vlasti rumunskog predsjednika.
Ne želeći da biraju stranu, u Briselu ukazuju- zaustavite političke borbe i posebno njih poštedite sudije i njihovu nezavisnost. U tom je tonu i oštro pismo kakvo je predsjednik EK, Barozo, uputio na adresu rumunskog premijera, sa jasnim upozorenjem da se odluka Ustavnog suda po ovom pitanju, ma kakva bila, mora poštovati. Evropsko upozorenje nije bez rezloga- uz konstatani pritisak vlade da sudije ponovo prebroje glasove i "pročešljaju" glasačke liste, članovi Ustavnog suda su počeli dobijati pisma sa prijetnjom smrću ukoliko ne ispune očekivanja. Očito, za ostatak Unije je došlo vrijeme da reaguje, pa zato pismo predsjednika Komisije nikoga nije iznenadilo.
"Pismo je bilo savršeno jasno, vrlo detaljno. Stvari se u Rumuniji mijenjaju svakodnevno i mi to pažljivo pratimo, kao što je predsjednik Barozo i naglasio u pismu. Medjutim, još uvjek nismo dobili nikakvu reakciju od strane rumunske vlade", kazao je portparol Evropske komisije, Frederik Vinsent.
Tokom prošlog mjeseca je Evropska komisija uputila Bukureštu izvještaj o tome šta ta država i njena vlada još moraju učiniti. Lista je bila duga, ali kako kaže, predsjednik Komisije, nephodna za kredibilnost rumunske ekonomske i finansijske stabilnosti. Kako politička borba dva tabora dobija na snazi, tako raste zabrinutost Brisela da se fokus sa neophodnih pitanja izmješta na pitanje borbe za vlast u zemlji koja, realno, mora uložiti ozbiljne dodatne napore da bi opravdala ukazano povjerenje prijema u evropsku asocijaciju država. Novi izvještaj EK se sprema do kraja ove godine i, kako sada stvari stoje, teško da će ponuditi išta o optimizmu kakav se svakim danom gasi kako traju unutrašnjo-političke borbe u Rumuniji.
Inače taktici izbjegavanja konkretnih poteza skloni Brisel je ovih dana odlučio da se jasnije uključi u dramu kakva se odvija na rumunskom vrhu. Želeći sa vlasti skinuti predsjednika Trajana Baseskua, premijer te zemlje, Viktor Ponta, je nedavno organizovao referendum o povjerenju predsjedniku. Iako se većina glasača izjasnila za njegov odlazak, ukupni izlazak na referendum nije dostigao neophodnih 50 procenata, što je za jedne razlog za njegov neuspjeh, a za druge, koje predvodi premijer, startni pištolj da političkim pritiscima na Ustavni sud, zdejstvuju rani odlazak sa vlasti rumunskog predsjednika.
Ne želeći da biraju stranu, u Briselu ukazuju- zaustavite političke borbe i posebno njih poštedite sudije i njihovu nezavisnost. U tom je tonu i oštro pismo kakvo je predsjednik EK, Barozo, uputio na adresu rumunskog premijera, sa jasnim upozorenjem da se odluka Ustavnog suda po ovom pitanju, ma kakva bila, mora poštovati. Evropsko upozorenje nije bez rezloga- uz konstatani pritisak vlade da sudije ponovo prebroje glasove i "pročešljaju" glasačke liste, članovi Ustavnog suda su počeli dobijati pisma sa prijetnjom smrću ukoliko ne ispune očekivanja. Očito, za ostatak Unije je došlo vrijeme da reaguje, pa zato pismo predsjednika Komisije nikoga nije iznenadilo.
"Pismo je bilo savršeno jasno, vrlo detaljno. Stvari se u Rumuniji mijenjaju svakodnevno i mi to pažljivo pratimo, kao što je predsjednik Barozo i naglasio u pismu. Medjutim, još uvjek nismo dobili nikakvu reakciju od strane rumunske vlade", kazao je portparol Evropske komisije, Frederik Vinsent.
Tokom prošlog mjeseca je Evropska komisija uputila Bukureštu izvještaj o tome šta ta država i njena vlada još moraju učiniti. Lista je bila duga, ali kako kaže, predsjednik Komisije, nephodna za kredibilnost rumunske ekonomske i finansijske stabilnosti. Kako politička borba dva tabora dobija na snazi, tako raste zabrinutost Brisela da se fokus sa neophodnih pitanja izmješta na pitanje borbe za vlast u zemlji koja, realno, mora uložiti ozbiljne dodatne napore da bi opravdala ukazano povjerenje prijema u evropsku asocijaciju država. Novi izvještaj EK se sprema do kraja ove godine i, kako sada stvari stoje, teško da će ponuditi išta o optimizmu kakav se svakim danom gasi kako traju unutrašnjo-političke borbe u Rumuniji.