Povod su tvrdnje kako Slovačka, učestvujući u evropskom programu prihvata izbjeglica, i za to prima ozbiljna sredstva iz zajednickog budžeta, odbija da ugosti muslimanske izbjeglice. Uz ovo, podsjećajući da je danas Svjetski dan humanosti, iz Brisela upozoravaju da su posljedice ukupne humanitarne krize razarajuće kao nikada ranije.
Evropska unija je protiv diskriminacije po bilo kom osnovu, čulo se danas u Briselu u reakciji na vijest kako Slovačka odbija da u okviru programa relokacije izbjeglica primi muslimanske izbjeglice.
"Dozvolite da vas podsjetim da svi mi ovdje postupamo po slovu Lisabonskog sporazuma koji je protiv diskriminacije po bilo kojem osnovu", poručila je portparolka Evropske komisije, Anika Brajthart.
Sasvim je jasno da će Brisel, ukoliko takvu odluku ozvaniči slovačka vlada, hitno reagovati jer bi njeno sprovodjenje u djelo ne samo spriječilo izbjeglice da smještaj nadju u Slovačkoj, već bi značilo i jasno kršenje evropske konvencije o ljudskim pravima i diskriminaciju kakvu Unija na svome prostoru ne može dopustiti.
U krugovima bliskim Komisiji se podsjeća da je Slovačka, uz Madjarsku, već pod lupom zbog sve izraženije ksenofobije u toj zemlji. Drugi za Brisel važan momenat je sprovodjenje u djelo dogovorenog programa rasporedjivanja 60 hiljada izbjeglica, uglavnom iz Sirije i Iraka, u evropskim zemljama, program koji stupa na snagu nakon potvrde Evropskog parlamenta, a čiji cilj je olakšavanje pritiska na južne članice, prije svih Italiju i Grčku. Sve to u vrijeme kada zvanični podaci govore da je tokom prošlog mjeseca zabilježen rekordan broj izbjeglih.
Tokom jula gotovo 108 hiljada ljudi je došlo na evropsko tlo tražeći bezbjednost i život dostojan čoveka. Uz sve one koji širom svijeta trebaju pomoć za preživljavanje, i gdje humanitarne akcije Brisela igraju važnu ulogu, Unija se našla u situaciji gdje nije dovoljno imati samo dobru volju za pomoć onima u nevolji. Zato, ne bez razloga, evropski komesar za humanitarnu pomoć Hristos Stilianides na Svjetski dan humanosti upozorava:
"Danas je humanitarna kriza postala razarajuća kao nikada ranije- konflikti i nesigurnost učinili su humanitarnu pomoć izuzetnom teškim poslom".
Vjeruje se, zato, da će od povratka evropskih zvaničnika sa ljetnje pauze, na vrhu agende briselskih institucija dugo ostati pitanje izbjeglica, prije svega onijh koji svakodnevno pristižu na evropsko tlo:
"Ovo nije grčka kriza, italijanska ili njemačka. Nije riječ o madjarskoj, francuskoj ili austrijskoj krizi- ovo je globalna migracijska kriza i zahtjeva široku akciju, sada i na duži rok", naglasio je portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.
Evropska komisija već naredne sedmice planira sastanak sa grčkim vlastima o tome kako ublažiti prevelik pritisak izbjegličkog talasa na grčku državu, u Kale u Francuskoj odlazi evropski komesar za unutrašnje poslove, prvih dana septembra će se usaglasiti liste takozvanih " sigurnih država" na kojima bi se trebale naći i države zapadno balkanskog regiona.
Povodom zahtjeva evropske agencije za granice, Frontex, da države članice daju više sredstava i ljudstva za zajedničku misiju, početkom septembra su na dogovor pozvani predstavnici svih članica, a odmah potom u Briselu zajedničku akciju na suzbijanju mreže krijumčara ljudima dogovaraju sve odgovarajuće evropske agencije.
Mjesec iza bi trebala biti poznata nova evropska pravila readmisije, a do kraja godine i stalni plan Evropske komisije o načinu smještaja izbjeglica i kvotama za svaku od evropskih članica. Da li će najavljeno zaustaviti rijeku izbjeglica, drugo je pitanje.