Sutra bi ministri finansija eurozone trebali da kažu konačnu riječ o prije dva dana postignutom sporazumu izmedju Atine i medjunarodnih kreditora.
Ništa nije gotovo dok sve nije gotovo, priča je sa trećim paketom pomoći za Grčku. Dokument koji je u prošli utorak zaključio dugu raspravu kreditora sa jedne i grčke vlade sa druge strane, mora dobiti potvrdu ministara finansija eurozone na sutrašnjem, vanrednom sastanku a onda slijedi najbolniji dio posla - njegova primjena.
Iako nije zvanično objavljeno šta se konkretno u utorak dogovorilo, do medija je procurilo više detalja. U najkraćem, Grci su pristali na ključne zahtjeve MMF - a, Evropske centrane banke i Evropske komisije, a suština je da će, ako paket dobije zeleno svjetlo ministara, ali i nekoliko nacionalnih parlamenata članica eurozone, svaki korak, zakon i mjera grčkih vlasti i finansijskih institucija, prije stupanja na snagu morati da prodje i reviziju kreditora.
To daje za pravo onima koji tvrde da je zemlja za finansijsku podršku dala vlastiti suverenitet. Gotovo mjesečno će se zemlji postavljati rokovi za svaki od koraka traženih reformi, koje uključuju reformu penzionog, poreskog sistema, reformu energetskog tržišta, provodjenje u djelo ozbiljne privatizacije, a već do kraja ovog mjeseca Atina mora da predoči održivu strtegiju povratka na medjunarodno finansijsko tržište na kojem je zbog dugova postala nepoželjan partner još od kraja prošle godine.
Iako od predizbornih obećanja sadašnje grčke vlasti nije ostalo gotovo ništa, premijer zemlje Aleksis Cipras vjeruje da ovu gorku pilulu neće najviše osjetiti oni koji su za bolest ponajmanje krivi.
"Obični ljudi više neće biti ti koji će jedini koji će uvijek samo plaćati ceh. Grčkoj trebaju duboke reforme u korist naroda a protiv oligarha koji su nas i doveli do ovoga."
Iako se danas u Evropskoj komisiji nisu usudili da kažu tačnu svotu koju bi zauzvrat trebala da dobije Atina, vjeruje se da bi ona mogla ići do 86 milijardi eura.
"Riječ je o velikom novcu a i od Grka tražimo mnogo. Oni to moraju da shvate krajnje ozbiljno", naglasio je predsjednik euro - grupe Jerun Dejselblum.
Grcima svakako neće biti lako - do novembra ove godine moraju predočiti čvrst plan kako će stati ukraj izbjegavanju poreza, što je za ovu zemlju, i ne samo nju, velik i stari problem. Biće to dio bolnih reformi na kojima insistiraju kreditori, a koje je lakše na papiru pobrojati nego u praksi provesti, poput, izmedju ostalog, depolitizacije javne uprave.
Uspiju li Grci u ovome, nadaju se u Atini i u Briselu, otvaraju sebi šanse da se trajno ispišu sa liste "kritičnih slučajeva" i vrate rastu i razvoju - da li je riječ o prvim rezultatima do sada učinjenog ili pukoj slučajnosti, ali danas je objavljeno kako grčka ekonomija u posljednjem kvartalu bilježi stidljiv oporavak, što perspektivama zemlje dodaje ponešto od svjetlijih tonova.