Linkovi

EU obeležila Dan Evrope


Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompuj na konferenciji za novinare tokom samita EU, Brisel, 25. mart 2011.
Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompuj na konferenciji za novinare tokom samita EU, Brisel, 25. mart 2011.

Dan Evrope, 9. maj se obilježava već nekoliko dana u svim centrima evropskih institucija - Briselu, Strazburu, Luksemburgu, kao i u ostalim evropskim metropolama. Protekla je 61 godina od deklaracije tadašnjeg francuskog ministra spoljnih poslova, Roberta Šumana koji je tada poželio Evropu ujedinjenu, po mjeri i željama svih, Uniju kojoj bi ključ mirnog razvoja i života bila solidarnost. Danas, čini se, solidarnost nije izgubila na važnosti. na nju se pozivaju i evropski lideri osvrćući se na Dan Evrope i budućnost Unije koja, po njima, ima dva cilja: osigurati Evropljanima mir i prosperitet, a ostatku svijeta stabilnost.

Tokom cijelog vikenda, Evropljani, barem oni koji žive u i oko Brisela, kao i brojni turisti, imali su priliku da, po užurbanosti oko evropskih institucija - zastavama na svakom koraku i plakatima, primjete da se obeležava Dan Evrope, projekat kakav je ove konture dobio prije tačno 61 godinu Šumanovom deklaracijom. Tada je to bilo gotovo nepojmljivo - da Stari kontinent bude ujedinjen, bez granica koje bi zaustavljale slobodan protok ljudi, roba, ideja, a ideju kako sve to izgleda iznutra, imali su priliku steći posjetitelji Evropske komisije, Sacvjeta i Parlamenta tokom dana otvorenih vrata evropskih institucija - i na taj način se željela simbolično naglasiti Šumanova vizija.

Predsjednik Evropskog vijecha, Herman van Rompuj je tim povodom rekao:

“Naša velika avantura je počela prije 61 godinu nakon Drugog svjetskog rata, na ruinama ratissta. Evropa je ponovo pronašla sebe, da bi postala sinonim za mir i prosperitet. Danas je EU ujedinjen, slobodan prostor, gdje 500 miliona ljudi iz različith drčava živi, dijeleći zajedničke vrijednosti.”

U današnjem turbulentnom svijetu, Evropa se suočava sa dva izazova: osigurati našim gradjanima ugodan život i ostatkom svijeta širiti stabilnost, počinjući kod naših susjeda na jugu i istoku, rekao je Rompuj, dodavši:

“Uvjeren sam da će EU uspjeti odgovoriti ovim izazovima. Kao i svaki ključni projjekat, to neće biti postignuto preko noći. Želim ponoviti riječi Roberta Šumana 9. Maja 1950-e: Evropa neće biti stvorena odjednom, ili po jednom planu. Biće sagradjena konkretnim postignućima što će uspostaviti stvarnu solidarnost.”

Ne treba ovdje propustiti ni dah kakav su evropskom projektu dali novi ukućani, od kojih jedan, Madjarska, danas vodi Uniju, prepuštajući je Poljskoj, čije iskustvo bolnih tranzicija je još svježe, kao i uvjerenje da “svježa krv” proširenja drži evropski projekat vitalnim i sposobnim da gradi zajedničku budućnost. Reklo bi se, bez obzira na sve, privlačna snaga Unije ne jenjava, jer, jednostavno, kako je neko primjetio, sve drugo je lossije.
Predsjednik Evropskog parlamenta, Ježi Buzek:

“Evropa mora biti aktivna, ambiciozna i koheziona snaga, koja promoviše unutar i van svojih granica vrijednosti od kakvih je sačinjena. Treba da pomognemo svojim susjedima u borbi za demokratiju i ljudska prava, moramo pokazati solidarnost sa onim članicama koje su suočena sa visokim dugovima i treba nam reforma koja će osnažiti euro. Moramo biti primjer u borbi protiv klimatskih promjena. danas, najbolji način da proslavljamo Šumanovu deklaraciju je ne da se zatvaramo iza zidina, čuvajući do sada postignuto, već da se suočimo sa brojnim izazovima pred nama, da to činimo punom snagom, ambiciozno i jedinstveno.”

U posljednje vrijeme Unija se susreće sa brojnim izazovima koji su, vjeruje visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton, istovremeno i prilike:

“Snažna evropska vanjska politika je dobila iznimno važan poticaj kada je januara ove godine krenuo i Evropski servis za vanjske akcije - servis koji će raditi kao jedinstven front promoviranja evropskih ideja, vrijednosti i interesa ostatku svijeta,” kaže Ešton.

Prema visokoj predstavnici, to znači koherentniju vanjsku politiku, mogućnost da se uspostavi evropski odgovor na globalne izazove imajući na raspolaganju različita sredstva diplomatije, razvojne podrške, humanitarne pomoći, ekonomske saradnje, civilnih i vojnih kriznih akcija.


XS
SM
MD
LG