Linkovi

ECB usvojila obiman stimulativni program


Sedište Evropske centralne banke u Frankfurtu
Sedište Evropske centralne banke u Frankfurtu

Evropska centralna banka je danas saopštila da pokreće dugo očekivani program otkupa obveznica, kojim će u posustale ekonomije evrozone biti upumpane milijarde evra.

Mnogi se pitaju da li će predsednik Evropske centralne banke Mario Dragi uspeti da ovom merom udahne novi život ekonomijama evrozone:

„Kombinovani mesečni otkup javnih i privatnih obveznica iznosiće 60 milijardi evra. Otkup će trajati do kraja septembra 2016, odnosno sve dok ne utvrdimo da se putanja inflacije postojano prilagodjava,“ izjavio je danas Dragi.

Ova mera je najavljena kao značajan korak u cilju oživaljavanja ekonomija evrozone. Program otkupa obveznica će ukupnio iznositi nešto manje od hiljadu i sto milijardi evra. On će po prvi put obuhvatiti državne obveznice, uključujući i dugove Grčke, ali ne pre jula ove godine.

Sa stanovišta bruto društvenog proizvoda, otkup obveznica, odnosno takozvano kvantitativno olakšanje, ima jasan cilj – radi se o oživljavanju stagnantnih ekonomija i sprečavanju deflacije. Medjutim i mnogi članovi Evropske centralne banke se pitaju da li je program dovoljno obiman.

„Mislim da je Dragi doneo izvestan predah evrozoni, ali se uvek ponovo vraćamo na poznato pitanje – naime, da vlade treba da sprovedu strukturalne reforme. U krajnjoj liniji, odgovor na krizu evrozone nije u rukama centralnih banaka već u rukama političara,“ smatra analitičar Majkl Hjuson.

U pogledu raspodele rizika otkup će biti primenjen u svim zemljama članicama, koje će takodje deliti oko 20 odsto gubitaka.

„Želeli smo da donesemo odluku koja bi umanjila zabrinutost mnogih zemalja članica o neželjenim fiskalnim posledicama mogućih budućih dogadjanja,“ naglasio je Mario Dragi, odbacivši nedavne spekulacije o raspodeli rizika kao „beskorisne“.

Medjutim, uz sumnje u to da li će štampanje novca doneti rezultate, Nemačka je ipak dozvolila mogućnost da države sa preteranim troškovima mogu da uspore reforme.

„Ako govorite o jedinstvenoj monetarnoj politici aspekt raspodele rizika je kritičan zato što ostavlja 80 odsto rizika u bilansima centralnih banaka zemalja članica. U pravoj monetarnoj uniji to očigledno ne bio slučaj,“ kaže analitičar Majkl Hjuson

Smatra se da je otkup obveznica poslednja značajna opcija Evropske centralne banke. Ako bude funkcionisala, evrozona bi mogla da očekuje bolju budućnost, ali ako to ne bude slučaj monetarna unija bi mogla da zapadne u još veće poteškoće.

XS
SM
MD
LG