Zajedno sa ruskim i vojnicima još devet drugih zemalja, srpski gardisti prodefilovali su u subotu na paradi u Moskvi, organizovanoj u čast 70-te godišnjice pobede protiv fašizma u Drugom svetskom ratu. Na svečanoj tribini, uz državnike iz 30-tak drugih zemalja, bio je i predsednik Srbije Tomislav Nikolić.
Održana pod sloganom “Parada pobednika”, parada u Moskvi podelila je svet, ali i javnost u Srbiji – pre svega oko pitanja da li vojnici iz Srbije treba da učestvuju u svečanoj povorci:
"Mislim da je, imajući u vidu sve okolnosti – političke, međunarodne, činjenicu da Srbija predsedava OEBS-om, činjenicu da Srbija po svaku cenu hoće što skorije otvaranje pregovora sa EU, možda bilo mudrije prihvatiti i uvažiti savet Ministarstva spoljnih poslova, koje je sugerisalo da uz predsednika na proslavi u Moskvi budu ratni veterani", smatra Zoran Sekulić, glavni urednik FONET-a.
"Na spoljnom planu ne verujem da će biti direktnih i neposrednih, pogotovu neimenovanih posledica tipa – e ovo sad radimo zbog toga što ste vi tamo išli. Nego će to ući u onaj deo ukupnog, zakulisnog prtljaga u kome vi nikad ne znate šta oni drže u rancu, i šta će kada da potegnu", Miroslav Hadžić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Izbijanje krize u Ukranijini nije išlo na ruku srpskoj spoljnoj politici u pokušaju da balansira između Brisela i Moskve, između želje za članstvom u EU i pokušaja da održi dobre odnose sa Rusijom.
Suočena sa jačim ili slabijim pritiskom Unije da uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, Srbija dobija sve jasnije poruke – poput one iz Evropskog parlamenta da njeni vojnici ne bi trebalo da učestvuju na paradi Moskvi:
"Bivše članice Varšavskog pakta, a danas članice EU, neće blagonaklono gledati na vojno prisustvo Srbije na Crvenom trgu, i možda će u nekom trenutku to takoše uticati na tok pregovaračkog procesa. Odnosno, ono što se do juče nazivalo očekivanjem da Srbija postepeno usklađuje svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Unije, može da bude transformisano u nešto što će se definisati kao ubrzano usklađivanje", ističe Sekulić.
Sagovornici Glasa Amerike slažu se u oceni da učešće srpskih gardista na paradi u Moskvi neće direktno uticati na proces evrointegracija ili otvaranje pregovora sa Unijom, ali ukazuju na problem nekonzistentnosti srpske spoljne politike.
Naspram jasne želje Vlade da zemlju vodi ka Evropskoj uniji, predsednik Srbije povlači poteze koji često ne idu na ruku takvom opredeljenju, a u konkretnom slučaju ostalo je nejasno da li se Nikolić konsultovao sa Vladom i Aleksandron Vučićem oko slanja srpskih gardista:
"Nema dokaza da se on konsultovao. Dapače, još više se naglašava da je on autonomno, samostalno doneo tu odluku. To upozorava da u Srbiji nema jasne, niti celovite spoljne politike. Jer, slanje garde na ovakvu proslavu – to je deo vojne diplomatije, a vojna diplomatija je deo spoljne politike jedne zemlje, a spoljnu i unutrašnju politiku vodi Vlada", smatra Hadžić.
I na unutrašnjem planu se sve češće osećaju turbulencije na liniji predsednik države – Vlada, i to je problem koji će kad-tad morati da se rešava u vrhu vladajuće SNS.
Sa druge strane, slanje srpskih gardista u Moskvu ima i svoju institucionalnu dimenziju:
"Budući da je reč o upotrebi vojske van granica Srbije – Ustav Srbije obavezuje u članu 140 da o tome mora da se izjasni Skupština. Znači, neophodna je prethodna saglasnost parlamenta", ističe Miroslav Hadžić.
"Ovo bi se sigurno moglo da se tretira kao mirnodopsko korišćenje vojske, a ne korišćenje vojske u nekim vanrednim, ili, ne daj bože ratnim uslovima. Mislim da je ova odluka bila direktno na predsedniku, kao vrhovnom komandantu", kaže Zoran Sekulić.
Ako se ne slažu oko ovog pitanja, sagovornici Glasa Amerike su potpuno saglasni u stavu da je velika šteta što je vojna parada, održana u čast velike, istorijske pobede protiv nacizma iskorišćena u političke svrhe, čime je bačena senka i na zajedničku borbu, i zajedničku pobedu u Drugom svetskom ratu.