O već dugotrajnoj evropskoj finansijskoj krizi razgovorali smo sa Danijelom Hamiltonom, direktorom Centra za transatlantske odnose Univerziteta Džons Hopkins, ovde u Vašingtonu. Hamilton je pre svega ocenio efikasnost najnovijeg paketa međunarodne finansijske pomoći Grčkoj.
„Cilj ovog međunarodnog poteza je da se, u stvari, ograniče posledice eventualnog stečaja Grčke, bolje reći spreči da Grčki problem ne zakači druge, kao što su Portugal i Francuska. Dakle, reč je o kupovini vremena za postavljanje elemenata, kojim bi se ili izbavila Grčka iz nevolja, ili bar zaustavilo širenje njene zaraze.“
SAD su zabrinute da bi produžena finansijska kriza u Evropi mogla da zakoči američki ekonomski oporavak. Međutim, transatlantski partneri se razilaze u načinu rešavanja krize.
„Jedini posao centralnih banaka evropskih zemalja je da spreče skok cena, odnosno inflaciju. Američka centralna banka, poznatija kao Federalne rezerve, ima dva zadatka: da održava stabilne cene i to u službi daljeg privrednog rasta. U stvari, američka monetarna politika je potpuno podređena očuvanju povoljnih uslova za investicije i održavanje rasta američkog biznisa. Ta dva različita pristupa često otežavaju razgovore Amerikanaca i Evropljana o izlasku iz krize.“
Vodeću ulogu u spasavanju Grčke, evra i evrozone igra Nemačka. Ali, kancelarka Angela Merkel je često kritikovana da okleva i presporo reaguje na situaciju za koju mnogi kažu da bi lako mogla da izmakne kontroli. Hamilton, međutim, tvrdi da Merkel želi dugoročno rešenje koje se ne može postići preko noći.
„Kancelarka Merkel nastoji da dovede do izgradnje čvrste monetarne unije sa zajedničkom fiskalnom politikom i Centralnom bankom koja može da izda obveznice za evrozonu. Da bi to postigla kancelarka Merkel mora da manevriše sa više faktora. Pre svega mora da vodi računa o nezadovoljstvu Nemaca od kojih se traži da finansiraju zemlje koje su trošile iznad svojih mogućnosti u doba kada su oni morali da odreknu mnogo čega da bi postigli ujedinjavanje zapadnog i istočnog dela Nemačke. I upravo kada se taj mukotrpni 20-godišnji period završio, izbila je globalna finansijska kriza 2008. godine.“
Nemačka kancelarka mora takođe da uskladi vladinu politiku sa stavom Bundestaga.
„Nemački Ustavni sud je presudio da vlada ne može da preduzima ozbiljne inicijative za dublju integraciju sa Evropskom unijom bez podrške i, čak, odobrenja Bundestaga. Dakle, nije samo reč o politici, već o strukturalnoj zakonskoj proceduri koju Merkel mora da poštuje.“
Vreme možda nije na njenoj strani, kaže Hamilton.
„Pitanje je da li ima dovoljno vremena da postigne cilj pre nego što tržišta izgube poverenje u reformu grčkog finansijskog sistema. Tu su i predstojeći predsednički izbori u Francuskoj. Ona vodi aktivnu kampanju za reizbor Nikole Sarkozija, jer strepi da bi promena na vrhu Francuske mogla da poremeti ionako krhku situaciju.“
Upitan da prognozira ishod finansijske krize u Evropi, Hamilton je izrazio poverenje da će evropske zemlje na vreme doći do rešenja.
Hamilton: Evropa kupuje vreme
- Jela Frančeski
