Linkovi

Dan borbe protiv nasilja nad ženama: Najugroženije su kod kuće


Ilustracija (AP Photo/Vadim Ghirda)
Ilustracija (AP Photo/Vadim Ghirda)

U prethodnih deset godina u Srbiji je ubijeno 327 žena u slučajevima rodnog nasilja, a samo 2015. godine centrima za socijalni rad prijavljeno je skoro 19.000 slučajeva nasilja nad ženama, rečeno je u debati "Kakav je odgovor na nasilje" priređenom povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.

Šef Odeljenja Delegacije EU u Srbiji za pravosuđe, unutrašnje poslove i podršku civilnom društvu, Nikolas Bizel, rekao je da je borba protiv nasilja nad ženama u srži evropskih vrednosti, ali i pored toga i u samim članicama Evropske unije statistika o slučajevima rodnog nasilja je i "dalje loša".

"Jedna žena od tri u EU iskusila je neki oblik rodnog nasilja. Postoje i dalje slučajevi devojčica koje su udavane kao maloletne, a imamo i nemali broj žena koje su čak ubijali partneri i muževi. Zato je pitanje podizanja svesti o ovom problemu važno i u samim članicama Unije", naveo je Bizel i podsetio da je prošle godine doneta direktiva o žrtvama rodnog nasilja.

"Srbija je na dobrom putu, ima volju da se uhvati u koštac sa ovim problemom. Danas ni u Francuskoj ne postoji prava rodna ravnopravnost, u toj oblasti su skandinavske zemlje naprednije od mediteranskih. Zato u mnogim zemljama treba raditi na promeni mentaliteta žena koje prihvataju stanje u kojem su žrtve nasilja", kazao je predstavnik EU.

EU pokušava da kroz finansijsku pomoć unapredi borbu protiv ovakve vrste nasilja. Prošle godine donet je petogodišnji rodni akcioni plan, a jedan od cijeva je da se osnaže žene i da se bore protiv nasilja. Finansijska pomoć EU fokusirana je na to, rekao je Bizel.

Bizel je kazao da je Srbija ima dobre zakone o rodnoj ravnopravnosti i sprečavanju nasilja u porodici, ali da je problem u njihovoj primeni.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je da su neravnopravnost žena i izloženost diskriminaciji suština problema i da se radi o globalnom i teškom problemu.

Poblemi nastaju u primeni relativno dobrog zakonodavnog okvira, rekla je ona. Čak i da se donese savršeni zakonski okvir, ostaće suštinski uzrok, a to je duboko ukorenjena rodna diskriminacija i patrijahalni model odnosa koji se razvija ne samo u našem društvu, nego i širom planete.

"Svake godine duplira se broj prijava nasilja nad ženama, od kojih se 46 odsto odnosi na fizičko, 30 na psihičko, a ostatak na verbalno i druge vrste nasilja", kazala je poverenica.

Ona je rekla da su, pored efikasnog sistema zaštite, u borbi protiv nasilja nad ženama ključni ukazivanje na "rodne uloge" i promena kulturnih obrazaca. "Teret rodne uloge ne pritiska samo žene, već i muškarce. Moramo menjati kulturne obrasce jer deca gledaju kako se ponašaju oni koji s njima žive", ocenila je Brankica Janković.

U poslednjih par godina u jednoj evropskoj medijskoj kampanji pojavio se podatak da je porodično nasilje najčešći uzrok smrti žena i da ih je više stradao od partnera nego u saobraćajnim nesrećama. „Ti podaci treba da nas zastraše, oni ne ohrabruju, ali nam daju više mogućnosti da sagledavamo probleme. Do pred 10-15 god nismo ni imai ove podatke i dovoljno istraživanja“, rekla je ona.

Dodala je da predloženi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je upravo u skupštinskoj proceduri, predstavlja pomak, ali postoji i opasnost da "opet" izostane adekvatna primena propisa.

Ona je rekla da je ove godine centrima za socijalni rad prijavljeno 12.746 slučajeva, što je dupo više nego pre godinu dana. Broj prijavljenih slučajeva se svake godine duplira, rekla je i pozvala da se radi na preventivi i da je važno da se i sa decom radi kod kuće, te da ne vredi ako im se samo govori šta je ispravno, ukoliko deca gledaju drugačije ponašanje. Važne su, rekla je, i školske i predškolske ustanove.

Zamenica ombudsmana Gordana Stevanović ocenila je da nadležne institucije nisu adekvatno reagovale u velikom broju slučajeva kada su žene prijavile nasilje. "Te institucije, poput centara za socijalni rad, policije, zdravstvenog sistema ili tužilaštva, u velikom broju slučajeva nisu međusobno komunicirale, a pored toga, svaki od tih sistema vodi posebnu evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja", navela je Gordana Stevanović.

Ona je kazala i da veliki broj zaposlenih u nadležnim institucijama nije obučen za adekvatno postupanje u slučajevima nasilja nad ženama. "U pogledu obuke, najdalje je otišla policija. Istražujući 14 slučajeva femicida, utvrdili smo da u 12 slučajeva zaposleni u institucijama nisu preduzeli sve potrebne mere kako bi sprečili tragičan ishod", rekla je zamenica ombudsmana.

Branka Drašković, posebna savetnica u Kabinetu potpredsednice Vlade Zorane Mihajlović, rekla je da je rodna ravnopravnost složen problem koji se mora rešavati multisektorski, a naglasila je i da je važna partnerska uloga i učešće muškaraca. „To nije rat polova, cilj je da život bude što kvalitetniji i za žene i za muškarce, jer sve što je dobro za jedne dobro je i za druge“, rekla je ona.

Država mora delovati na razne načine na svest ljudi, a upravo je rodno zasnovano nasije neprijatej koji vekovima traje na ovim prostorima i u celom svetu. Borba protiv nasilja zahteva multisektorski pristup, a doprinos mora da da celokukupna javnost, naglasila je Branka Drašković.

Predstavnica Autonomnog ženskog centra Tanja Ignjatović kazala je da su centri za socijalni rad po službenoj dužnosti sudski postupak pokrenuli u samo deset odsto od 18.746 prijava nasilja nad ženama. "Od 6.500 krivičnih prijava u 2014. godini, odbačen je 51 odsto. Kada predstavnici vlasti, poput (potpredsednice Vlade i ministarke) Zorane Mihajlović pozovu žene da prijave nasilje, imamo veći broj prijava, ali zbog neefikasnosti sistem ne može da izdrži to povećanje", rekla je Tanja Ignjatović.

Ona je kritikovala državu što sredstva koja prikupi izricanjem novčanih kazni nasilnicima, ne vraća organizacijama i projektima koji se bave zaštitom žena od nasilja.

Primetila je da je iz termina „nasilje nad ženama“ nestala reč „muško“ i podsetila je da se još 1995. grupa žena akcijom borila za ulice koje bi bile sigune noću, ali da je danas za žene najveća opasnost njihov dom. „Žene su najviše tučene, maltretirane psihički, fizički i seksualno od članova porodice i ljudi koje poznaju“, rekla je ona.

XS
SM
MD
LG