Linkovi

Da li su psi promenili tok civilizacije?


Kost vuka koji je prema procenama živeo pre 27 do 40 hiljada godina (Foto: Love Dalén)
Kost vuka koji je prema procenama živeo pre 27 do 40 hiljada godina (Foto: Love Dalén)

Naučnici iz celog sveta prikupljaju podatke da bi utvrdili da li je pripitomljavanje pasa i razdvajanje od vuka ostvareno istovremeno, arezultati se očekuju uskoro...

Naučnici još ne mogu da odrede kada i kako je došlo do evolutivnog razdvajanja vuka i psa. Neka istraživanja ukazuju da bi to razdvajanje moglo da predstavlja početak evolucije savremene civilizacije.

Na kinološkoj izložbi Vestminster, u Njujorku, vižla pokušava da osvoji titulu najboljeg psa u Sjedinjenim Državama.

“To je odlična životinja i ima iste izglede da postane najbolji pas kao i svi koji se takmiče“, kaže Mark Gudvajn, kaže njen vlasnik.

Vižla je jedna od skoro 200 rasa koje priznaje američki Kinološki klub. Taj broj se vekovima povećavao zahvaljujući selektivnom razmnožavanju. No, na početku, postojala je samo jedna vrsta – zajednički predak pasa i vukova.

"Prema prethodnim procenama, zajednički predak je živeo pre deset, ili petnaest hiljada godina“, objašnjava Lav Dalen, zoolog Pvedskog prirodnjačkog muzeja.

Međutim, tokom istraživanja Sibira, naučnici su pronašli deo donje vilice, koja prema laboratorijskim rezultatima potiče iz ledenog doba.

“Taj vuk je pripadao poslednjem zajedničkom pretku vukova i pasa. Zbog toga verujemo da je do razdvajanja došlo pre najmanje 30 hiljada godina“, dodaje Dalen.

Što znači dvostruko više od prethodne procene. Ali, da li je pripitomljavanje pasa i razdvajanje od vuka ostvareno istovremeno. Naučnici iz celog sveta prikupljaju podatke da bi to utvrdili.

“Prikupljamo genetske i morfološke podatke više od hiljadu vukova i pasa koji su živeli pre više od 30 hiljada godina, da bismo shvatili kako se process odvijao, kako su vukovi postali psi, i kako su se genetski i morfološki podaci prenosili kroz vreme i prostor“, objašnjava Greger Larson, sa Oksfordskog univerziteta.

Psi su prve pripitomljene životinje, i Larson smatra da je zahvaljujući njima promenjen tok civilizacije.

“Dobijamo potpuno novu sliku o načinu na koji ljudska bića reaguju na prirodu. Neki smatraju da bi se pripitomljavanje domaćih životinja desilo mnogo kasnije da nije bilo pasa. Zbog toga bi i sve ostalo bilo odloženo, a nešto se ne bi uopšte dogodilo".

Larson, sa saradnicima, očekuje da uskoro objavi rezultate istraživanja, zahvaljujući prikupljenim podacima.

XS
SM
MD
LG