Linkovi

Da li je EU potrebna evropska vojska?

  • Elvir Bucalo

Belgijski vojnici patroliraju ispred sedišta Evropske komisije u Briselu

Evropska komisija je predložila stvaranje Fonda za odbranu koji bi, kada i ako inicijativa bude usvojena, bio "težak " milijardu i po evra godišnje, a pomogao bi u zajedničkim naporima evropskih država na polju istraživanja i tehnološkog napretka, zajedničkih nabavki vojne opreme i zaustavio dupliranje kapaciteta država članica. U Briselu tvrde da im nije cilj dupliranje i preuzimanje uloge NATO-a, već zajednička briga za bezbjednost Evropljana, kao i uspješnije bavljenje mirovnim misijama u koje je EU uključena.

Evropska armija - ova ideja se već neko vrijeme cčuje medju državama članicama. Nemačka i Italija su ranije pozivale na kreiranje evropske vojske, dok su Francuska, Finska i još neke zemlje bile skeptične prema toj ideji. Velika Britanija, čak i prije bregzta, a u skladu sa svojom politikom skoro pa izolacije, od prvog trenutka je bila protiv.

Medjutim, uz tvrdnje kako ne žele klasičnu armiju, već bolju koordinaciju evropskih država, izbjegavanje dupliranja i veće ulaganje u tehnološki napredak na polju odbrane, u Evropskoj komisiji već neko vrijeme rade na prijedlogu koji je sada i objelodanjen: u najkraćem, predloženo je da se iz zajedničkog budžeta izdvaja oko milijardu i po evra u Fond za odbranu iz kojeg bi se finansirale zajedničke potrebe, medju kojima je, recimo, 500 miliona evra vrijedno istraživanje na polju robotike i sajber odbrane.

Zajednički fond i bolja koordinacija potreba Evropljana trebalo bi da učine efikasnijom zajedničku odbranu, uvjereni su u Briselu. Znači li to da se Evropa sprema za vrijeme kada se više neće moći računati na pomoć Amerike, s obzirom da je američki predsjednik, tokom posjete NATO sjedištu, izbjegao da
potvrdi opredjeljenje članu 5. NATO sporazuma koji kaže da je napad
na jednu savezncu, napad na sve njih?

"Šta možemo da učinimo je da ohrabrimo naše američke prijatelje da ostanu uključeni na globalnoj sceni. Znam da zvuči nerealno da se to čuje kao poruka Brisela Vašingtonu , ali to je činjenica. U ovoj narastajućoj nepredvidljivosti, kada je riječ o Americi, spomenuću samo klimatske promjene, mi želimo da Amerika u skladu sa globalnom ulogom i opredjeljenjem, zajedno sa nama i ostalima, ostane uključena zbog mira, bezbjednosti i razvoja u svijetu. Trenutno se suočavamo sa veoma destabilizirajućim trenutkom oko Golfskog zaljeva, što i nas i Amerikance veoma zabrinjava. Očigledno, što više radimo zajedno to
će naša poruka biti glasnija",
rekla je visoka predstavnica EU Federika Mogerini.

Već su se čuli glasovi, prije svega evropskih Zelenih da EU nije vojni savez i da se novac Evropljana ne bi smio odlijevati na nešto što će po svojoj namjeni i strukturi biti konkurencija NATO, ovo tim prije što su pred državama članicama još uvijek krupni izazovi na ekonomskom i socijalnom planu.

"Bilo šta što radimo na polju bezbjednosti i odbrane nije takmičenje sa NATO. Mi znamo šta je EU, ona nije vojni savez niti će se pretvoriti u vojni savez. Riječ je o maksimalnom korišćenju naših potencijala i većoj saradnji na polju istraživanja, vojnih kapaciteta i evropskih misija i operacija. Sve već stoji u Lisabonskom sporazumu. U članu 43. tog sporazuma navodi se da ukoliko to
države odluče, EU preduzima mirovne misije, humanitarne misije, misije vojne pomoći, vojne misije u situacijama kriza, uključujući borbu protiv terorizma i podršku trećim državama u toj borbi. Dakle, ne govorimo o članu 5. NATO sporazuma i zaštiti naše teritorije jer to je zadatak vojnog saveza",
istakla je Mogerini.

Bez obzira kako predstavljena, evropska inicijativa, koja se već par godina priprema u kabinetima Evropske komisije, dobija na važnosti i aktuelnosti što više raste neizvjesnost koliko stari kontinent može da računa na do juče neupitno partnerstvo sa Vašingtonom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG