Ustavni odbor Skupštine Crne Gore usvojio je u ponedjeljak predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Milo Đukanović prekršio Ustav kada je odbio da predloži kandidata većine Miodraga Lekića za sastav nove crnogorske vlade.
Predlog je usvojen na sjednici kojoj nisu prisustvovali predstavnici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata i Liberalne partije, sa sedam glasova prisutnih predstavnika parlamentarne većine.
Predsjednica Ustavnog odbora, Simonida Kordić, saopštila je da je sastavni dio neustavnog postupanja predsjednika činjenica da se Đukanović pozvao na potrebu da poslanici podnesu 41 potpis, a Ustav Crne Gore, kako je rekla, “ne poznaje takvu kategoriju”.
"Tako je nemoguće prihvatiti takav argument predjsednika. Prilikom davanja mandata Abazoviću, Abazović nije imao podršku 41 poslanika. Upravo za to i služi rok od 90 data u kojem se obezbjedjuje većinska podrška. Predsjednik je po Ustavu obavezan da predloži mandatara”, rekla je Kordić i dodala da je nepredlaganje mandatara neustavno, te da je “Đukanović povrijedio Ustav".
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović rekao je da je jasno i nedvosmisleno da je Đukanović prekršio Ustav, navodeći da je bio u obavezi "da poštuje nadležnosti iz Ustava a on je radio suprotno od toga”.
“Pokazao je da želi da blokira Skupštinu Crne Gore. Dolazimo do zaključka da on želi da produkuje krizu u Crnoj Gori. Blokadom institucija želi da drži vlast po svaku cijenu", ocijenio je Martinović i najavio podršku poslanika Demokrata ovoj inicijativi u parlamentu.
Milan Knežević iz Demokratskog frontA (DF) izrazio je žaljenje što sjednici ne prisustvuju kolege iz DPS-a i pozvao ih da se vrate u insistucije sistema, optužujući Đukanovića da je Ustav “bacio pod noge” i da Crnu Goru “želi da gurne u ustavnu anarhiju".
Prema njegovim riječima, poslanici su bili “primorani” da donesu Zakon o predsjedniku, "ne da bi strijeljali i otimali predsjednika, već da bi ga jasno stavili u ustavne regule, da mora poštovati većinu".
"Kad je vidio da ne želimo da učestvujemo u ping pong ustavnom nasilju, odlučio je da se obrati Venecijanskoj komisiji”, rekao je I dodao da su član i zamjenik “iste te Venecijanske komisije” (Zoran) Pažin i (Srđan) Darmanović, izražavajući sumnju u objektivnost stave te institucije.
Poslanica Građanskog pokreta URA Suada Zoronjić pozvala je kolege iz opozicije da se vrate u parlament, da poštuju zakone i da, prije svega, odblokiraju Ustavni sud, tako što će se vratiti u parlament i 28. novembra “glasati za barem jednog sudiju Ustavnog suda kojeg je predložila parlamentarna većina od 41 poslanika”.
“Predsjednik države, ako je predsjednik svih građana, mora da da mandatara, inače je prekršio Ustav”, rekla je Zoronjić i dodala da niko ne može osporiti postojanje parlamentarne većine.
Poslanici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020, čiju okosnicu čine DF, Demokrate i URA premijera Dritana Abazovića, podnijeli su parlamentu Predlog u kome se navodi da nakon izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi, Đukanović nije predložio Skupštini mandatara za sastav nove vlade.
“Predsjednik Crne Gore je obavezan da po Ustavu predloži mandatara, a naročito je važno da konkretnoj osobi povjeri mandat kada postoji podrška kandidatu za mandatara, što on nije učinio, već neustavno odbio da ga predloži”, navodi se u predlogu i dodaje da je Đukanović “to uradio iako je imao javan i očigledan uvid u saglasnost svih partija parlamentarne većine oko tog pitanja”.
Opozicija, predvođena DPS-om, svoju podršku za izbor sudija nekompletnog Ustavnog suda uslovljava povlačenjem nedavno usvojenih izmjena Zakona o predsjedniku, kojima bi se, u slučaju da to predsjednik ne učini, nadležnost izbora mandatara prenijela na parlament.
