Uticajne međunarodne organizacije za zaštitu prirode upozorile su u najnovijem izvještaju da bi promjene Okvirne direktive EU o vodama dale zeleno svijetlo neodrživim industrijama kojima bi se omogućio nastavak destruktivnih aktivnosti koje mogu uništiti rijeke i jezera, saopštili su predstavnici WWF (World Welfare Foundation) Adria.
U izvještaju koji su sproveli WWF, EEB, Wetlands International, Evropsko ribarsko udruženje i Mreža evropskih rijeka, navodi se da neke članice EU, umjesto da pošalju ozbiljnu poruku o važnosti očuvanja vodnih tijela, zagovaraju mišljenja bliska interesima velikih kompanija.
WWF Adria navodi da je izvještaj pet organizacija koje čine koaliciju za očuvanje evropskih rijeka objavljen uoči sastanka Savjeta za okolinu EU održanog 20. maja u Bukureštu, gdje su šefovi diplomatije zemalja EU raspravljali o upravljanju vodama širom Unije.
WWF Adria ocjenjuje da je skup u Bukureštu održan u sjenci upozorenja naučnika o globalnoj ekološkoj krizi i podsjeća da “opsežna naučna istraživanja potvrđuju da se skoro 75 odsto slatkovodnih resursa koristi za poljoprivredu, a slatkovodni ekosistemi propadaju do sada nezabilježenom brzinom”.
Opsežna naučna istraživanja potvrđuju da se skoro 75 odsto slatkovodnih resursa koristi za poljoprivredu, a slatkovodni ekosistemi propadaju do sada nezabilježenom brzinom.
"Rijeke, jezera i močvare presudne su za održavanje života na Zemlji, ali danas nestaju pred našim očima”, upozorila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.
“Srećom, postoje pravni akti kojima se to može zaustaviti – zakon EU o vodama – ali zemlje članice moraju da zauzmu aktivan stav protiv interesnih sektora koji uništavaju i zagađuju slatkovodne ekosisteme", rekla je Popović Dujmović.
Ona je podsjetila da je kampanjom ProtectWater, koju su pokrenule organizacije civilnog društva, više od 375.000 građana jasno izrazilo svoj stav kako Okvirnu direktivu EU o vodama ne treba mijenjati.
“Zbog toga je stav zemalja članica koje žele da pogoduju korporativnim lobijima u suprotnosti sa voljom njihovih građana”, rekla je Popović Dujmović.
Prema njenim riječima, izvještaj pokazuje jasnu namjeru nekih zemalja članica da zagovaraju interese masovne poljoprivredne proizvodnje, hidroenergetskog lobija i rudarske industrije, te Njemačkih privrednih udruženja.
“Svima je cilj da oslabe ambiciozno postavljene ciljeve Okvirne direktive i napasti obvezu o zaustavljanju daljeg pogoršanja – a koje su ključne u procjenjivanju stanja vodnih tijela”, rekla je predstavnica WFF Adria.
Popović Dujmović je objasnila da se predstavnici različitih industrija i neke zemlje članice EU zalažu za iste promjene propisa EU o vodama, ali se u potpunosti razilaze u opravdanju razloga zbog kojih traže promjene.
“Dok neke vlade tvrde da žele ambiciozniji pristup očuvanju vodnih resursa, predstavnici industrijskog sektora žele iste promjene jer su, prema njihovu mišljenju, postojeći propisi prestrogi”, rekla je Popović Dujmović i dodala da, ako zemlje članice žele da budu ambicioznije, postojeći propisi trebaju da ostanu neizmijenjeni, a one se moraju fokusirati na ispravno i pravovremeno sprovođene istih kako bi zaštitile prirodu i ljudsko zdravlje.
Na sjeveru Crne Gore, mještani sela u okolini rijeke Bukovice u šavničkoj opštini, već danima protestuju protiv izgradnje mini-hidroelektrane, sprječavajući građevinske mašine privatnog investitora da započnu radove na toj rijeci.
Dok privatni investitor, firma Hydra MNE, tvrdi da ima sve potrebne dozvole za izgradnju male hidroelektrane na zemljištu koje pripada državi, mještani tvrde da se radi o privatnoj imovini starosjedilaca tog kraja i da neće dozvoliti gradnju.
Oni su krajem prošle nedjelje podigli šatore na spornom zemljištu i najavili da će svojim tijelima braniti rijeku od koje žive generacije stanovnika sela oko Bukovice.
“Ovo je sada naša kuća i odavde se nećemo pomjeriti sve dok takozvani investitor ne napusti gradilište i zaustavi devastaciju naše rijeke", poručili su sa protesta.
Konzorcijum Hydra MNE jedna je od lokalnih kompanija koje je Ministarstvo ekomonije izabralo od ponudjača za gradnju malih hidroelektrana na četiri rijeke na sjeveru zemlje.