U današnjem saopštenju, organizacija navodi da vlasti Republike Srpske nisu uložile nikakav razumni napor da razumeju ili odgovore na potrebe žrtava. Džon Dalulsen, direktor programa organizacije za Evropu i centralnu Aziju, istakao je da „surovi neuspeh u obezbeđivanju pravde za sve koji su preživeli ratno seksualno nasilje, mora barem da se izvuče iz senke, ukoliko sami preživeli treba da obnove svoj život i život svojih porodica“.
On je rekao da „pravda za preživele podrazumeva i suđenje počiniocima i priznanje posledica zlostavljanja, kao i rešenost da se one reše“. „Amnesti internešenal“ navodi da je od početka rata u Bosni i Hercegovini 1992, do njegovog završetka 1995, prikupio brojna svedočenja žena koje su bile izložene sistematskom i višekratnom silovanju, seksualnom ropstvu, prisilnoj trudnoći i drugim vidovimja seksualnog nasilja.
Organizacija za ljudska prava navodi da mnoge preživele pate od postraumatskog poremećaja i drugih psiholoških problema, uključujući depresiju, nepotpuno pamćenje, nedostatak koncentracije, noćne košmare i uznemirenost. Pripadnici snaga Republike Srpske su silovali hiljade bošnjačkih žena na zauzetim teritorijama, a „Amnesti internešenal“ ističe da su Međunarodni tribunal u Hagu ili državni i lokalni sudovi u Republici Srpskoj, od desetina hiljada dokumentovanih silovanja, obradili manje od 40.
On je rekao da „pravda za preživele podrazumeva i suđenje počiniocima i priznanje posledica zlostavljanja, kao i rešenost da se one reše“. „Amnesti internešenal“ navodi da je od početka rata u Bosni i Hercegovini 1992, do njegovog završetka 1995, prikupio brojna svedočenja žena koje su bile izložene sistematskom i višekratnom silovanju, seksualnom ropstvu, prisilnoj trudnoći i drugim vidovimja seksualnog nasilja.
Organizacija za ljudska prava navodi da mnoge preživele pate od postraumatskog poremećaja i drugih psiholoških problema, uključujući depresiju, nepotpuno pamćenje, nedostatak koncentracije, noćne košmare i uznemirenost. Pripadnici snaga Republike Srpske su silovali hiljade bošnjačkih žena na zauzetim teritorijama, a „Amnesti internešenal“ ističe da su Međunarodni tribunal u Hagu ili državni i lokalni sudovi u Republici Srpskoj, od desetina hiljada dokumentovanih silovanja, obradili manje od 40.