Linkovi

BIRN: Srbija, BiH i Kosovo - pisanje o korupciji i dalje problem za medije


Novinari koji izvještavaju o korupciji i organizovanom kriminalu na Balkanu suočeni su sa različitima pritiscima i nizom izazova - pokazuje BIRN-ovo poređenje izveštavanja o takvim slučajevima u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Srbiji. Vlasti i uticajni krugovi koriste medije da bi se kroz teme o korupciji obračunavali sa protivnicima, prisutne su pretnje i autocenzura kod novinara, strah od gubitka posla, kao i često nedovoljna obučenost i premalo resursa, kaže se u istraživanju.

Organizirani kriminal i korupcija su među ključnim izazovima s kojima se suočavaju društva Zapadnog Balkana, podseća BIRN na početku svog izveštaja nastalog nakon sprovedene regionalne studije o načinima na koji mediji izveštavaju o korupciji u ove tri zemlje.

Jedan od ključnih zaključaka je da u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Srbiji spoljni pritisak, bilo da dolazi od političkih, poslovnih ili kriminalnih krugova, predstavlja važan faktor koji oblikuje i ograničava način na koji mediji izvještavaju o organiziranom kriminalu i korupciji, piše BIRN. Taj pritisak ograničava rad novinara i medija, a način na koji se sprovidi razlikuje se od zemlje do zemlje.

Srbija se ističe kao najekstremniji slučaj gde se smatra da vladajuća elita instrumentalizuje medijske izvještaje o organiziranom kriminalu i korupciji, u "njenim nastojanjima da zadrži moć metodama koje izlaze van okvira onoga što se može smatrati prihvatljivim u jednoj konsolidiranoj demokratiji".

"Svrha ove instrumentalizacije nije samo da se vlada prikaže kao aktivno uključena u borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, nego, što je još i više zabrinjavajuće, da se napadnu i diskreditiraju suparnici, pa čak i saveznici vladajuće partije", piše BIRN. Kroz to korišćenje medija, vrši se pritisak i na tužioce i sudije.

Slična je situacija evidentna i u BiH, iako je razlika u tome što u Srbiji pisanje o korupciji instrumentalizuje jedan politički blok, dok u BiH to čine različiti i konkurentski politički blokovi.

I mediji na Kosovu su takođe izloženi spoljnom pritisku i uticaju koji potiču iz politike, kao i javnih i privatnih poduzeća, mada ne postoje nikakvi jasni dokazi da je instrumentalizacija medijskog izvještavanja o ovim temama široko rasprostranjen fenomen, kažu rezultati istraživanja. Pokazalo se da je na Kosovu pritisak na medije češće usmeren ka suzbijanju izveštavanja, više nego na podsticanje ciljanog izveštavanj, kao u BiH i Srbiji.

Ograničen pristup informacijama

Tokom istraživanja je utvrđeno da su poteškoće u pristupu informacijama i izvorima, bilo da se radi o zvaničnim ili nezvaničnim informacijama, još jedan ključni faktor koji sputava medije.

U sve tri zemlje novinari se retko žale na nedostatak zakonskih odredbi o pristupu informacijama koje poseduju zvaničnici i institucije, već smatraju da su institucije često pasivne ili zatvorene kada je u pitanju komunikacija s medijima.

U sve tri zemlje postoji i nedostatak ujednačenosti i doslednosti u načinu na koji institucije i zvaničnici komuniciraju s medijima. Kosovo je i po ovom pitanju izdvojeno, jer se smatra da tamošnji nezavisni novinari, koji se specijalizuju u izvještavanju o ovim temama, imaju generalno bolji pristup informacijama od drugih.

Političko opredjeljenje određenih medijskih kuća predstavlja ključni faktor kad je reč o pristupu informacijama, a Srbija je ponovo ekstreman slučaj, jer je u njoj pristup informacijama snažno povezan s tim da li je medij blizak vlastima ili ne.

Profesionalni izazovi

Ograničeni profesionalni i tehnički kapaciteti uz pitanja bezbednsoti zajednička su ograničenja za medijsko izvještavanje o ovim temama.

U nekim su slučajevima novinari iz Bosne i sa Kosova naveli strah za vlastitu fizičku sigurnost kao ograničenje za pisanje o organiziranom kriminalu i korupciji. U Srbiji je autocenzura važniji faktor od pretnji, a zajedničko ograničenje za novinare iz sve tri zemlje bio je strah od gubitka posla, ukoliko ne primjenjuju autocenzuru ili ustraju u pisanju o određenim temama povezanim sa organiziranim kriminalom i korupcijom.

Novinari i urednici u sve tri zemlje često su se žalili na nedostatak vremena i resursa koje bi mogli posvetiti izvještavanju o ovim temama. A to ih je pak spriječilo u detaljnijem istraživanju ili praćenju predmeta organiziranog kriminala ili korupcije.

Još jedan jasan problem bile su ograničene vještine, znanje ili ekpertiza mnogih novinara za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji. Međutim, mišljenja i opažanja o tom pitanju su se znatno razlikovala.

Značajan broj sugovornika intervjuiranih za BIRN-ovo istraživanje, a posebno onih iz redova policije, pravosuđa ili tužilaštva, izrazilo je mišljenje da novinarima često nedostaju profesionalne vještine za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji. Ovo je prepoznato kao ključna prepreka boljem izvještavanju o tim temama.

Mnogi novinari su se složili s takvim komentarima, ističući da su se često osjećali podkvalificirani za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji, a posebno kad su bili u pitanju složeni sudski postupci.

Novinari koji rade za elektronske medije posebno su se žalili da nisu bili u mogućnosti da se specijaliziraju za određene teme, za razliku od nekih njihovih kolega u štampanim medijima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG