Linkovi

Sjedinjene Države i talibani potpisuju mirovni sporazum u Dohi 29. februara


Mirovni pregovori predstavnika Sjedinjenih Država i talibana u Dohi u Kataru (Foto: Qatari Foreign Ministry/Handout via REUTERS) - arhivska fotografija
Mirovni pregovori predstavnika Sjedinjenih Država i talibana u Dohi u Kataru (Foto: Qatari Foreign Ministry/Handout via REUTERS) - arhivska fotografija

Sjedinjene Države i talibani, tvrdokorna islamistička grupa, potpisaće mirovni sporazum 29. februara, navedeno je u odvojenim izjavama Majka Pompea, američkog državnog sekretara, i talibana.

Time će, kako se očekuje, biti stavljena tačka na najduži rat koji su Sjedinjene Države vodile u svojoj istoriji.

Sporazum predviđa povlačenje američkih vojnih snaga iz Avganistana u fazama - dok su zauzvrat talibani pružili garancije da Avganistan neće biti rasadnik terorizma, kao i da će talibani učestvovati u procesu pomirenja avganistanskih naroda.

“Ubrzo potom otpočeće pregovori na unutrašnjem planu koji će biti ključan korak ka sveobuhvatnom i trajnom prekidu vatre. Kao i budućoj političkoj mapi puta za Avganistan”, obljavljeno je u izjavi sekretara Majka Pompea.

Ceremoniji potpisivanja prethodiće sedmodnevni sporazum o smanjenju nasilja koji stupa na snagu u petak u ponoć. Njegovo sprovođenje posmatraće sve strane uključene u konflikt - američke snage, talibani i avganistanske bezbednosne snage. Niko od njih nije se odrekao prava da uzvrati ukoliko bude bila meta napada. Taj sedmodnevni period tumači se kao mera izgradnje poverenja - ali i pokazatelj imaju li talibani potpunu kontrolu nad svojim borcima.

U saopštenju o postignutom dogovoru koje su objavili talibani navodi se da će obe strane raditi na stvaranju bezbednosnih preduslova uoči zakazanog potpisivanja.

“Uputiće i pozive visokim predstavnicima brojnih zemalja i organizacija da učestvuju u ceremoniji potpisivanja, dogovoriti oslobađanje zatvorenika, osmisliti način za pregovore sa različitim stranama i postaviti temelje mira u celoj zemlji - povlačenjem svih stranih trupa”, navedeno je u saopštenju.

Ceremonija potpisivanja održava se u prestonici Katara Dohi, gradu u kome talibani godinama imaju svoje nezvanično političko predstavništvo i mestu gde se pregovori vode poslednjih osamnaest meseci.

Još nije u potpunosti jasno ko će predstavljati zvanični Kabul u pregovorima na unutrašnjem planu – s obzirom na to da su odluku Državne izborne komisije, koja je Ašrafa Ganija nakom izbora proglasila za predsednika, u pitanje doveli njegovi politički protivnici.

Talibani su odbili da pregovaraju sa vlastima koje predvodi Ašraf Gani - takođe odbacujući rezultate predsedničkih izbora. U vezi sa postignutim dogovorom objavili su saopštenje u kome je navedeno da će obe strane raditi na stvaranju bezbednosnih preduslova uoči zakazanog potpisivanja.

Planirano povlačenje vojnih snaga

U prvoj fazi sporazuma dve strane očekuje se da Sjedinjene Države smanje broj vojnika u Avganistanu sa 13.000 na 8.600.

Barnet Rabin (Barnett Rubin), stručnjak i bivši savetnik za Avganistan američke vlade, izjavio je da potpuno američko povlačenje zavisi od razvoja situacije na terenu.

"Sporazumom će međusobno nepoverenje biti prevladano tako što će sve njegove celine zavisiti jedna od druge. Po primeni svake od mera - potpisnici će proceniti kako je protekla primena pre nego što pređu na sledeći korak", napisao je u kolumni koju je objavio Vašington post.

Dogovor dve strane rezultat je godina napora da se talibani privole na pregovore. Raniji pokušaji bili su neuspešni jer su Sjedinjene Države nastojale da predstavnici avganistanskih vlasti budu direktni učesnici pregovora - što su pobunjeničke grupe odbijale tvrdeći da ne žele dijalog sa marionetskim režimom bez legitimeta.

Oko 20.000 pripadnika stranih trupa, od kojih je najviše američkih, raspoređeni su u Avganistanu kao deo misije koju predvodi Severnoatlantska alijansa (NATO).

Njihova misija je da obuče, pomažu i savetuju avganistanske snage.

Tvrdokorna islamistička talibanska grupa kontroliše veći deo teritorije u odnosu na period pre vazdušne intervencije SAD 2001. godine koja je dovela do njihovog pada sa vlasti u Avganistanu.

XS
SM
MD
LG