Dela Pabla Pikasa, jednog od najznačajnijih umetnika modernog doba, putuju po svetu dok se njegov muzej u Parizu renovira. Nedavno su stigla u Umetnički muzej u Ričmondu u Virdžiniji.
Izloženo je gotovo dve stotine radova, koji obuhvataju celu osam decenija dugu karijeru Pabla Pikasa – od 1901. do 1972, godine pre nego što je umro. An Baldasari je kustoskinja izložbe i direktorka Nacionalnog Pikasovog muzeja u Parizu, koji je dom svih ovih i još većeg broja drugih radova.
„Imamo pet hiljada dela, a ovde predstavljamo oko dve stotine, tako da je to samo mali deo, koji je ovde prikazan na poučan način, da bi se Pikasov stvaralački postupak bolje razumeo.“
I da bi se razumelo kako je sam Pikaso želeo da bude shvaćen. Aleks Nardžes je direktor Virdžinijskog umetničkog muzeja, koji je domaćin izložbe.
„Tokom celog života, on je prikupljao stvari koje je najviše voleo, hiljade i hiljade umetničkih predmeta. Kada je njegova zaostavština sređena, stvoren je Pikasov muzej.“
Predstavljena su dela u svim medijima ... i svim stilovima u kojima je radio.
„On je bio u stalnoj revoluciji. Slika mu je bila glavni medij. Skulptura je bila neka vrsta matrice. Bio je veoma važan fotograf i fantastičan grafičar. Bio je istinski stvaralac“, kaže An Baldasari.
„On je u suštini stvorio ono što danas smatramo modernom i savremenom umetnošću. Sve što se dogodilo u 20. veku i sada u 21, na neki način je povezano nazad sa Pikasom, u obliku ili formi“, navodi Aleks Nardžes.
Pikaso se nije inspirisao samo evropskom umetnošću, nego i nezapadnim umetnostima, što postaje sasvim jasno kada se obiđe Odeljenje afričke umetnosti Virdžinijskog muzeja.
„Prožimanje ovih izložbi i Pikasovih radova je fantastično, jer vidite koliko je Pikaso vukao iz Afrike u pogledu forme i kompozicije i naročito skulpture“, ističe Nardžes.
Izložba je pravi pogodak za ovaj muzej.
„Ovo je ograničena nacionalna i međunarodna turneja najveće zbirke Pikasovih radova na svetu.“
Izložba je prilika da Pikasovi obožavaoci vide neke od radova koje je sam umetnik najviše cenio.