Američki Vrhovni sud saslušao je danas argumente u pogledu kontroverznog imigracionog zakona, koji je usvojila savezna država Arizona. Američka vlada tvrdi da su imigraciona pitanja u federalnoj nadležnosti i da savezne države ne mogu da imaju odvojene zakone, dok vlasti u Arizone tvrde da je donošenje zakona bilo neophodno, zato što federalna vlada nije uspjela da obezbijedi granicu sa Meksikom. Ovo pitanje je, u međuvremenu, izazvalo duboke podjele među građanima.
Radnici dolaze na jedan parking u Finiksu svako jutro u nadi da će biti angažovani za dnevne poslove, poput baštovanstva ili građevinarstva. Nakon što je prije dvije godine u Arizoni usvojen zakon SB-1070, hiljade ilegalnih imigranata napustile su tu saveznu državu iz straha da će lokalna policija sada biti u mogućnosti da ih uhapsi. Imigranti kažu da nisu zabrinuti, da moraju da rade kako bi preživjeli i da ne žele da odu.
Prije dvije godine, u Finiksu su održani masovni protesti, dok su mnogi hispanci govorili da će zakon dozvoliti policajcima da zaustave svakog ko izgleda kao Meksikanac, uključujući i državljane i one koji legalno borave u Sjedinjenim Državama. Jedan federalni sud je međutim blokirao taj dio zakona, Arizona je zatim uložila žalbu i sada se slučaj našao pred najvišom sudskom instancom u zemlji. Danijel Ortega mlađi je jedan od advokata, koji je doprinio da se zakon preispita.
“Ovdje se otvara mogućnost da ljudi određene boje kože ili kose ili sa određenim akcentom butu podvrgnuti detaljnom ispitivanju”.
Osim problema rasnog profilisanja, Ortega kaže da je imigracija federalno pitanje i da ne bi trebalo da postoji niz različitih državnih zakona. Glavni sponzor zakona SB-1070, bivši član Senata Arizone Rasel Pirs, ne slaže se sa tom konstatacijom.
“Savezne države imaju nesporna ustavna ovlašćenja i nikada nisu bile spriječene da sprovode ove zakone”.
Pojedini organi za sprovođenje reda u Arizoni kritikovali su zakon, kojeg je međutim podržao šerif okruga Marikopa, Džo Arpajo.
“Sprovodimo zakone o oružju, narkoticima, pljački banke. Zašto bi ovaj bio drugačiji?”
Aktivisti za građanska prava tvrde da Arpajo već koristi rasno profilisanje, što on demantuje i ističe da su prebacivanje ilegalnih imigranata i krijumčarenje narkotika preko granice stvaran problem. Na ulicama Finiksa, mišljenja o zakona i šerifu su pomiješana.
“Federalna vlada je trebalo da riješi ovo pitanje, ali nije, tako da država sada mora da se umiješa”.
“Dolazim iz Los Anđelesa, u Kaliforniji, gdje je kriminal izmakao kontroli. U Finiksu je stopa kriminala trenutno prilično dobra, zahvaljujući šerifu Džou”.
“Budimo iskreni, rasizam je rasprostranjen u Arizoni i mislim da ni bi trebalo da im se dozvoli da imaju svoj zakon”.
Pristalice su ubijeđene da će Vrhovni sud potvrditi zakon što će, prema mišljenju Danijela Ortege, razbijesniti hispance u Arizoni.
“Latino-američka zajednica će oštro reagovati”.
Pitanje imigracije već je izazvalo duboke podjele u Arizoni, gdje će veliki broj građana biti nezadovoljan i razočaran bez obzira na konačnu odluku Vrhovnog suda.