Predsednik vašingtonskog ”Instituta za verska i politièka pitanja”, Džozef Griboski, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinoviæem, izneo je svoja gledišta o nacrtu zakona o verskim slobodama na Kosovu, koji se nalazi na stolu premijera te pokrajine.
Griboski:Savet vlade Kosova za verska pitanja pozvao je predstavnike verskih zajednica -- muslimane, katolike i druge da uèestvuju u procesu formulisanja nacrta zakona o verskoj slobodi. Nažalost, sastancima ovog tela ne prisustvuju predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Taj zakon je poznat pod imenom “Zakon o verskoj slobodi i legalnom statusu verskih zajednica na Kosovu”. Medjutim, nacrt zakona koji se nalazi na stolu premijera Kosova nije isti nacrt koji su sastavili predstavnici verskih zajednica. Naš institut izražava zabrinutost da se takvim zakonom ne bi zaštitila prava verskih manjina ukljuèujuæi i srpsko pravoslavno stanovništvo. Taj zakon bi mogao da se koristi za stvaranje državne vere.
Glas Amerike:Da li taj nacrt ima podšku medjunarodne zajednice?
Griboski:Medjunarodna zajednica ne podržava taj nacrt. Naš institut je poslao šefu UNMIK-a pismo Sorenu Jesenu-Petersenu, u kome smo izrazili našu zabinutost i protivljenje tom nacrtu. U zvaniènom odgovoru Petersena se navodi da i kancelarija pravnog savetnika UNMIK-a, kao i OEBS imaju primedbe na taj nacrt, koje su sliène primedbama našeg Instituta. Te primedbe su takodje dostavljene premijerovoj kancelariji.
Glas Amerike:Kakve dodatne primedbe ili probleme vidite u vezi sa tim zakonskim nacrtom?
Griboski:Jedan od problema koji najviše zabrinjava je èlan 9, taèka 2, kojim se zahteva da svi verski poglavari na Kosovu budu i gradjani Kosova. Kako nije rešen konaèni status Kosova, a ta pokrajina je prema medjunarodnim sporazumima i pravu, deo Srbije, ta definicija nije taèna, posebno u pogledu Srba, kao što su, recimo, vladike Teodosije i Artemije, koji se decenijama bore za pravo Srba u toj pokrajini, ali nisu gradjani Kosova, veæ Srbije. Pored toga, imate èlan 14, kojim se predvidja da se pred svim verskim dezignacijama stavi reè kosovski, što dovodi u kontradikciju civilni i verski identitet. Na primer, da li bi katolici na Kosovu morali da se zovu kosovski katolici da bi imali versku i gradjansku zaštitu. Imate niz drugih problema, ukljuèujuæi èlan 18, kojim se verski obred venèanja neæe priznati ukoliko nije odobren od civilnih vlasti, kao i nebulozni èlan 15 o odboru za odnose za verskim zajednicama. Kada se tim problemima doda i èinjenica da je nacrt zakona o verskoj slobodi napisan na albanskom i engleskom, a da albanska verzija korist muslimansku terminologiju u pogledu niza verskih i civilnih faktora, takva specifièno muslimanska terminologija, mada je reè o raznim verskim zajednicama, stvara predispoziciju za de fakto usvajanje islama kao državne vere na Kosovu.
Glas Amerike:Kakav dalji razvoj dogadjaj oèekujete i èemu se nadate?
Griboski:Nacrt zakona o verskoj slobodi se još uvek nalazi na stolu premijera Kosova. Medjunarodna zajednica se protivi tom nacrtu, pa je i Soren Jesen Petersen, u svom pismu ukazao da svaki zakon o verskim slobodama mora poštovati sve veroispvesti na Kosovu. Ukoliko ovaj nacrt bude upuæen parlamentu Kosova na razmatranje, uveren sam da æe UNMIK intervenisati da bi zaštitio demokratska prava svih žitelja Kosova.