Ako po razmim fijokama i kutijama od cipela držite gomile flopi diskova, znajte da oni uskoro neæe vredeti ni prebijenu paru. Polako ali sigurno, flopi diskovi izlaze iz upotrebe i sve je više proizvodjaèa kompjutera u èijim modelima više nema flopi drajva.
Ako tražite, oni æe vam ga ugraditi za kojih desetak dolara više, ali sve manje ljudi ih uopšte traži, a i oni koji to èine kažu da im trebaju ”za svaki sluèaj.“
Inaèe, flopi diskovi uvedeni su u upotrebu krajem sedamdesetih godina kao zgodan, prenosiv medijum za èuvanje podataka. Sa svojih 1,44 megabajta korisnog prostora bili su dovoljni za èuvanje raznih fajlova i kraæih i jednostavnijih programa.
Ali kako su kompjuteri postajali brži, a programi kompleksniji, kutije u kojima su se flopi diskovi gomilali postajale su sve veæe i teže. Što je još gore, zahvaljujuæi našoj lenjosti, veæina je bila neobeležena tako da se ni dan danas ne zna šta je na njima.
U medjuvremenu, pojavili su se novi, brži i efikasniji naèini èuvanja fajlova. Kao prvo, moguæe je držati ih na nekom serveru na internetu, i pristupiti im iz bilo kog dela sveta.
Sve èešæe se koriste i memorijske, takozvane fleš kartice ili štapiæi, na primer u obliku priveska za kljuèeve. A da ne govorimo o kompakt diskovima na koje može da stane èak do 700 megabajta.
Prema tome, zbogom flopi diskovi, u istoriji tehnologije odigrali ste svoju epizodu. A kako reèe Bil Gejts, neæe mnogo proæi pre nego što vam se pridruže i drugi - na primer digitalni video diskovi.