Linkovi

Stopa nezaposlenosti u SAD  5,6 odsto - 2004-03-05


Amerièki sekretarijat za rad je saopštio da je prošlog meseca stvorena 21 hiljada novih radnih mesta, daleko manje nego što se oèekivalo. Detaljnije u izveštaju saradnika Glasa Amerike, Berija Vuda.

Od avgusta prošle godine, u amerièkoj privredi su otvorene 364 hiljade radnih mesta, u proseku oko 60.000 meseèno. U februaru je zabeležen daleko manji porast. Komesar za statistiku u Sekretarijatu za rad Ketrin Utgof izjavila je da bi u privredi trebalo da se otvara 125.000 novih radnih mesta meseèno da bi se apsorbovala nova radna snaga. Sekretar za finansije, Džon Sno, rekao je da je razoèaran izveštajem, ali da je ekonomija spremna da stvara radna mesta jer se ekonomski rast nastavlja brzim tempom. Napomenimo, da se predsednik Buš smatra politièki ranjivim po tom pitanju pošto je tokom njegovog mandata, od 2001. do danas, izgubljelno tri miliona radnih mesta.

Èlan Kongresa iz redova Demokratske stranke, Karolin Maloni, iz Njujorka, kaže:

“Ne samo da ova administracija nije stvorila radna mesta, ona nema nikakvog razumevanja za nezaposlene. Danas imate osam miliona nezaposlenih Amerikanaca ”.

Medjutim, amerièka ekonomija se snažno oporavlja od recesije u koju je zapala 2001. godine. Stopa nezaposlenosti iznosi 5,6 odsto. Komesar u Sekretarijatu za rad primecuje da se radna snaga menja i da je verovatno da æe otpušteni radnici ostati nezaposleni duži vremenski period.

“Tokom proteklih par decenija, opao je broj radnika koji kažu da su otupšteni i da oèekuju da se vrate na stari posao. Znamo da je došlo do strukturalnih promena, pošto više nije tipièno da se radnici vraæaju na svoja stara radna mesta ”.

Atkof je rekla da je stopa produktivnosti od preko 4% povoljna uprkos nedovoljnom broju novih radih mesta, a porast produktivnosti je rezultat veæeg uèinka radne snage koja je - manjeg obima. Investicije, uglavnom u kompjutersku tehnologiju, takodje su doprinele poveæanju produktivnosti.

XS
SM
MD
LG