Linkovi

Brisanje granica u Evropi - 2003-11-18


Evropsko jedinstvo i dalje bi moglo da bude želja a ne stvarnost. Ali slobodno kretanje celim kontinentom, navodno je najvažnija promena u prethodnih pola veka u evropskom životu. Sloboda kretanja u velikoj meri razdvaja mlade Evropljane od života koji su vodili njihovi roditelji. ... Veæina evropskih graðana može da prelazi iz zemlje u zemlju bez prolaska kroz imigracionu ili carinsku kontrolu. A te privilegije æe uskoro biti omoguæene i graðanima novih èlanica Evropske unije. ... Analitièarka londonskog Centra za evropske reforme, Heder Greb, iznela je da veæina državljana zemalja srednje i istoène Evrope, koje æe se pridružiti Evropskoj uniji, veæ putuje zemljama Evropske unije - bez viza :

” Još nisu uklonjeni postojeæi kontrolni punktovi izmeðu novih i starih zemalja - èlanica. Zbog toga, putnik mora da nosi pasoš, da stoji u redu za overu ulaska, izmeðu recimo Slovaèke i Austrije, ili Slovenije i Italije, ali ne i izmeðu Nemaèke i Francuske, ili Italije i Austrije. ” Heder Greb dodaje da buduæe èlanice moraju prvo da ispune kriterijume Evropske unije za kontrolu na carini, i da slobodno putovanje verovatno neæe biti omoguæeno pre dve hiljade i šeste godine. Ipak, proširenje Evropske unije æe znaèiti poveæanje stabilnosti i privrednog rasta u novim zemljama - èlanicama. ... Profesor briselskog ogranka Amerièkog univerziteta, Džerom Šeriden, ukazuje da širenje na istok predstavlja podstrek zemljama dalje na Istoku i Jugu da preduzmu unutrašnje reforme da bi se i same prikljuèile Evropskoj uniji :

” Kako se Evropska unija širi, tako æe još mnoge zemlje poželeti da se prikljuèe. Najoèevidniji primer su Hrvatska i Srbija. Te zemlje su odabrale da medjusobne sukobe reše na stari naèin, dok su ostale zemlje rešile da se pridruže Evropskoj uniji. U medjuvremenu, Hrvatska i Srbija su to shvatile i sada žele da se i same prikljuèe. “

Ekonomisti navode da æe nova birokratska ogranièenja pogoditi privrede susednih zemalja, jer æe roba manjih ekonomija teže dospevati na tržište preko granice. Prikljuèenje Evropskoj uniji æe znaèiti da æe te zemlje morati da zaštite i dalje osetljive granice od švercera oružja, narkotika i ljudi. Slovaèka i Slovenija su, na primer, saopštile da se poveæava broj nezkonitih došljaka, pretežno iz azijskih zemalja, kako se približava dan njihovog uèlanjenja u Evropsku uniju. Pojedine èlanice Evropske unije, kao što je Nemaèka, obezbeðuju novac, opremu i struèno znanje da bi pomogle buduæim èlanicama da poboljšaju graniènu kontrolu. Britanski ambasador u Finskoj, Metju Kirk, smatra da bi kontrola na granicama trebalo da bude pooštrena, ali fleksibilna :

” Stalno se menjaju izazovi na granicama, i kriminalci, teroristi, šverceri, i ostali stalno pronalaze nove naèine za ulazak. Na granici je najteže spreèiti probleme, a istovremeno omoguæiti robi i ljudima da je brzo i bez teškoæa preðu. “

Evropska komisija je predložila da se uspostavi Agencija za graniènu kontrolu koja bi usaglašavala politiku izmeðu zemalja, kojih æe uskoro biti dvadeset i pet. Ali pojedinaène vlade nisu spremne da se odreknu kontrole nad imigracionom politikom, jer je u mnogim zemljama to veoma osetljivo pitanje.

XS
SM
MD
LG