Linkovi

Klimatske promene - 2003-09-04


Predsedavajuæi jedne medjunarodne komisije o klimatskim promenama rekao je da bi zemlje sveta trebalo da usvoje novu strategiju u borbi sa ekstremnim klimatskim promenama sa kojima se svet suoèava poslednjih godina. Iz Nju Delhija izveštava dopisnik GA, Andžana Pasrièa.

Na Meðuvladinom panelu o klimatskim promenama saopšteno je da su devedesete godine XX veka bile najtoplija decenija u proteklih hiljadu godina. Predsedavajuæi panela Ar Kej Paèauri (R.K. Pachauri), upozorio je da bi -- ukoliko temperature nastave da rastu -- moglo da dodje do poveæanja uèestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uslova, kao što su toplotni talasi i suše. Paèauri upozorava:

“Kada se igrate sa vremenskim i klimatskim prilikama na Zemlji, utièete na nivo padavina, kolièinu vode i promene u okeanima koji su u medjusobnoj veoma osetljivoj ravnoteži. Promene u ovoj oblasti dešavaju se tokom stotina i hiljada godina. Meðutim, mi smo za veoma kratko vreme uticali na veoma bitne promene“.

Paèauri dodaje da nauènici ispituju dokaze koji ukazuju da je globalno zagrevanje izazvalo pojave kao što su nedavni toplotni talas koji je zahvatio Evropu i neobièno toplo leto u drugim delovima sveta. Mnogi istraživaèi klimatskih promena smatraju da su uzrok globalnog zgrevanja ljudske navike: najveæim delom oslobadjanje velikih kolièina ugljen dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Predsedavajuæi panela Ar Kej Paèauri kaže da æe se posledice globalnog zagrevanja oseæati još mnogo decenija, èak i ako zemlje smanje upotrebu štetnih gasova -- buduæi da se ugljen dioksid zadržava u atmosferi veoma dugo. Upravo iz tih razloga, navodi Paèauri, i bogate i siromašne zemlje moraju da se pripreme za ekstremne klimatske uslove kao što su toplotni talasi, poplave, suše i erozija obala. Na primer, kaže on, u predstojeæim decenijama klimatske promene æe ugroziti poljoprivredu u Aziji, gde veliki deo stanovništva zavisi od te delatnosti. Bangladeš bi -- zbog podizanja nivoa mora -- mogao da izgubi oko 7 procenata zamlje.

”Najverovatnije æemo morati da radimo na odgajivanju useva koje su otporni na sušu i vrfuæine, a u nekim sluèajevima moraæemo da menjamo strukturu poljoprivrede. Ponegde æemo morati da gradimo specijalne objekte kako bismo zaštitili obale i priobalnu infrastrukturu. Postoji veliki broj mera koje æemop morati da uzmemo u obzir.“

Predsedavajuæi Meðuvladinog panela o klimatskim promenama Ar Kej Paèauri kaže da æe sa posledicama klimatskih promena najviše biti suoèene zemlje u razvoju, kako zbog nedostatka tehnologije tako i zbog siromašnih sredstava za prilagodjavanje novim uslovima.

XS
SM
MD
LG