Linkovi

Pripadnici etnièkih manjina mogu da dobiju izvesnu prednost prilikom takmièenja za prijem na univerzitete - 2003-06-24


Vrhovni sud SAD je juèe doneo odluku da pripadnici etnièkih manjina mogu da dobiju izvesnu prednost prilikom takmièenja za prijem na univerzitete. Medjutim, vrhovni sud je takodje upozorio univerzitete da ne pridaju suviše veliku važnost rasnoj pripadnosti kao faktoru u donošenju odluke o prijemu studenata. Izveštava novinar Glasa Amerike, Džim Maloun. Ovo je bila najvažnija odluka Vrhovnog suda u proteklih 25 godina o politici takozvane afirmativne akcije, odnosno davanja prednosti pripadnicima rasnih i etnièkih manjina u nizu razlièitih situacija u društvu. Odluka se konkretno odnosila na prijem studenata na univerzitete gde je afirmativna akcija korišæena kao sredstvo za postizanje ili održanje rasne i etnièke raznolikosti studentske populacije. Medjutim, vrhovni sud je zapravo doneo odluke u dva odvojena sluèaja - odluke, koje su se medjusobno razišle. Sa pet prema èetiri glasa sud je podržao program prijema na Pravnom fakultetu univerziteta države Mièigen. Obrazloženje odluke je da vlada ima suštinski interes da ohrabri raznolikost na univerzitetima i da je program prijema ovog Pravnog fakulteta bio dovoljno specifièan i usko koncipiran da ne predstavlja kršenje ustava. Medjutim, u drugoj odluci, vrhovni sud se sa šest prema tri glasa složio sa kritièarima programa koji daju preferencijalni tretman pripadnicima rasnih manjina. Ova odluka se odnosila na opšti program prijema univerziteta države Mièigen, odnosno na prijem za redovne èetvorogodišnje studije na tom univerzitetu. Pripadnicima rasnih manjina se u tom programu davala znatna prednost prilikom prijema na osnovu sistema zasnovanog na poenima. Oni su, naime, automatski dobijali petinu poena potrebnih za kvalifikovanje za prijem na univerzitet. Veæina sudija Vrhovnog suda smatrala je da taj sistem prijema suviše lièi na rasne kvote i da stavlja suviše veliki naglasak na rasnu pripadnost prilikom takmièenja za upis na studije. Suštinsko pitanje u oba sluèaja je bilo da li programi afirmativne akcije, koji imaju za cilj stvaranje rasno i kulturno raznolike studentske populacije na univerzitetima zapravo predstavljaju vrstu diskriminacije prema belaèkoj veæini. Pristalice afirmativne akcije protumaèile su odluku suda kao delimiènu pobedu. Advokat Miranda Mesi zastupala jer Pravni fakultet univerziteta države Mièigen pred Vrhovnim sudom:

”Èinjenica da smo odneli pobedu u ovom sluèaju znaèi da æe programi afirmativne akcije biti podržani širom zemlje i da možemo da nastavimo sa programima rasne integracije u visokom obrazovanju”.

Kritièari afirmativne akcije su bili razoèarani što Vrhovni sud nije otišao dalje u ogranièavanju preferencijalnog tretmana na osnovu rasne pripadnosti. Odluke vrhovnog suda æe imati znaèajan uticaj ne samo na politiku prijema studenata na univerzitete, veæ i na odluke poslovnih firmi o zapošljavanju.

XS
SM
MD
LG